3.6 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno VIDEO Plenković s Dombrovskisom i ekipom o eurozoni: Ponovno kritizirao podizanje cijena

VIDEO Plenković s Dombrovskisom i ekipom o eurozoni: Ponovno kritizirao podizanje cijena

Neopravdano dizanje cijena, inflacija te prednosti koje Hrvatskoj donosi euro neke su od tema današnje konferencije “Hrvatska, 20. članica Eurozone”, na kojoj su sudjelovali premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis te povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni, a videoporukom se obratila i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, piše HRT.

Premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru zahvalio je svima koji su zaslužni za ulazak Hrvatske u eurozonu.

– Jedina smo zemlja u povijesti koja je istodobno ušla u europodručje i u šengenski prostor. Sve to dogodilo se samo tri desetljeća od međunarodnog priznanja Hrvatske koja je početkom devedesetih kretala na put neovisnosti, obrane teritorija i slobode, rekao je Plenković.

– Mi smo danas među 345 milijuna stanovnika europodručja, koje koristi drugu najjaču valutu. Cijeli ovaj proces krenuo je 2017. godine, kao dio programa Vlade, s ciljem da ostvarimo ono što smo u konačnici i željeli i prigodom procesa pristupanja Europskoj uniji, istaknuo je premijer Andrej Plenković.

Hrvatska je, rekao je, blisko surađivala s institucijama Europske unije, osobito s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom i eurogrupom.

– Oni su nas itekako dobro pratili u reformskom procesu kojega smo ostvarili u tom razdoblju. Mi smo zemlja koja je prva država članica europodručja nakon Litve, koja je to ostvarila još 2015. godine. Bitno je podsjetiti se da smo samo pet dana nakon parlamentarnih izbora 2020. godine ušli u europski tečajni mehanizam II., bankovnu uniju. Ta činjenica je pokazala visoki stupanj povjerenja kojega smo uspostavili s našim partnerima koji su Hrvatsku vidjeli kao zemlju koju, kada je riječ o svojoj temeljnoj orijentaciji, a to je bilo europodručje, vodi svoju ekonomsku politiku, fiskalnu politiku, izjavio je.

– Vlada je u cijeli ovaj proces išla u dobroj vjeri, a to je jedno vrlo bitno načelo ne radite nešto da biste nekom učinili štetu nego radite ono što je dobro za sve građane i gospodarstvo. U tome kontekstu je važno da se svi akteri ponašaju odgovorno da ne zauzimaju prakse i položaje koje će to zaokruživanje cijena u kontekstu širih inflatornih pritisaka koristiti za neopravdano velike dobiti i profite i ići na ušrb interesa građana, rekao je, među ostalim, premijer Plenković.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis rekao je da se Hrvatska pridružila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. i da od tada bilježi uspjehe.

– Hrvatska je sada dio geopolitičkog bloka koji ima direktni utjecaj na donošenje odluka i politiku. Naša valuta pokazuje solidarnost i jedinstvenost i garancija je trajnog europskog mira. Mir sada ugrožava ruska agresija na Ukrajinu. To je jedno pokazivanje mržnje prema svim vrijednostima koje zastupa Europska unija, rekao je.

– Hrvatske vlasti uvele su učinkovite mjere kojima će spriječiti neopravdano povećanje cijena i istodobno osigurati transparentnost jer se paralelno prikazuju cijene i u kunama i u eurima. Poslovna etika također je snažan čimbenik. To su i inspekcije koje mogu nametnuti određene kazne i financijski teret u slučaju neetičkog ponašanja, dodao je Dombrovskis.

Boris Vujčić, guverner HNB-a, podsjetio je na vrijeme do pristupanja Hrvatske eurozoni. Prisjetio se teškoća na tom putu te spomenuo izbijanje pandemije i potres.

– Hrvatska je u srpnju 2020. ušla u tečajni mehanizam kao što je bilo i planirano. To je bio ključan datum, rekao je Vujčić i istaknuo da je pitanje kada bi ušli u eurozonu da se taj datum odgodio.

– Taman kada smo mislili da je sve riješeno, naš je projekt ponovno bio podvrgnut testu. U drugoj polovici 2021. godine, kao posljedica nejednakog oporavka nakon pandemije i poremećaja u lancima opskrbe, globalna inflacija je nakon dugo vremena ponovno počela rasti. Stope inflacije postale su znatno više disperzirane među članicama Europske unije nego što je to bio slučaj desetljećima prije. Ta neugodna inflacijska dinamika, koja je počela u drugoj polovici 2021. godine, dodatno je bila pojačana ruskom agresijom na Ukrajinu u veljači 2022. godine. To je bilo samo nekoliko mjeseci prije nego je izvješće o konvergenciji dalo ocjenu o tome je li Hrvatska ispunila nominalne kriterije konvergencije za ulazak u Europsku monetarnu uniju, rekao je Vujčić.

Govoreći o putu Hrvatske, od ratnog doba, do ulaska u EU, eurozonu i šengensko područje, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni rekao je da može reći da je to poruka mira i perspektiva za ukrajinske prijatelje.

– Uspjeh konverzije o kojoj je govorio i premijer i guverner je poseban. To je prvi put, prema našem iskustvu, da se takav uspjeh dogodio u uvjetima visoke inflacije.

Postavši 20. država članica Europske unije, koja je uvela euro, Republika Hrvatska započinje novo poglavlje, a sada i kao članica euroobitelji, rekao je ministar financija Marko Primorac.

– Rezultat je to procesa koji je započeo i uspješno je okončan u mandatu ove Vlade i vjerujemo da će imati dugoročne transformativne učinke za naše gospodarstvo, kućanstva i državu u cjelini. Činjenica da smo postali 20. država članica europodručja jasan je znak kako europska integracija još uvijek traje, čak i u ovim izazovnim vremenima. Ovo je snažna i pozitivna poruka našim građanima, partnerima i jasan signal tržištima te dašak optimizma u ovim izazovnim vremenima. Euro vidimo kao jednu od ključnih vrijednosti europskog jedinstva, kao simbol zajedništva, kao simbol integracije, a Republici Hrvatskoj omogućit će brojne prednosti i aktivniju ulogu, kako u EU, tako i globalno, rekao je Primorac i istaknuo da je danas Hrvatska među najbrže rastućim gospodarstvima u EU i među onima sa snažnim prognozama rasta za ovu, ali i sljedeću godinu, rekao je, među ostalim, ministar Primorac.

Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, videoporukom se obratila današnjem skupu. Rekla je da je početak 2023. bio ključan za Hrvatsku, jer je 1. siječnja postala 20. član eurozone.

– Jedinstvena valuta povezuje nas interno, jača trgovinu. Izbjegavaju se promjene u tečaju, a to je važno za jedinstveno tržište na kojem svi prosperiramo. U svijetu moramo računati na česte šokove koji uključuju klimatske promjene i izazove, euro nam daje stabilnost i to nikada nije bilo važnije, istaknula je Lagarde, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike