Zbog višestrukog rasta cijena nekretnina i najava većih kamata na stambene kredite, vlastita nekretnina za mnoge mlade postaje sve nedostižnija. Ne ohrabruje ni podatak da ih i nakon fakulteta čak 75% ima primanja niža od 1000 eura, zbog čega su ili kreditno nesposobni ili su iznosi koje mogu dobiti nedovoljni za kupnju vlastita doma.
Severina Ivanišević majka je djevojčice Lu, a drugo je dijete na putu. Njezinoj obitelji probleme je zadala kupnja vlastita doma. Iako ih je posao vezao za Zagreb, ondje zbog previsokih cijena nisu uspjeli pronaći nekretninu.
– Ja sam stvarno bila otvorena za sve moguće opcije, čak i malo van Zagreba. Otišla sam zapravo jako tužna i ljuta, kazala je Severina Ivanišević.
Zagreb su zamijenili Donjim Bogićevcima kod Nove Gradiške. Za 8.000 eura kupili su kuću, a uz to i zemlju.
Dok je cijena metra četvornog u Zagrebu oko 2450 eura, čini se da je Slavonija na rasprodaji. Slično potvrđuju i iz agencije nekretninama.
– Možemo reći da za uređeni stan u centru grada, s jednom spavaćom sobom, možete dobiti trosobni stan na rubnim dijelovima grada, rekao je Luka Prica, vlasnik agencije za nekretnine.
Dodaju i kako se ne očekuje pojeftinjenje nekretnina, nego eventualno stabilizacija cijena koje su trenutačno za mnoge mlade obitelji neprihvatljive.
– Ne želim vilu, želim skromno da imamo mi svoju sobu i djeca jednu sobu. Dakle to je sad apsolutno onemogućeno, za nekoga tko želi živjeti srednji stalež, kazala je Severina Ivanišević.
I cijene najma divljaju, a mnogima se najamnina izjednačila s potencijalnom ratom kredita. Zato se na kupnju odlučio i 29-godišnji inženjer prometa Marino Marković, koji je stan tražio više od godinu i pol. On pak najapsurdnijim smatra to što su cijene stanova bile iste u starim zgradama, kao i u novogradnji. Dapače, kaže, u zgradi staroj 30 godina tražili su čak i više, po 2000 eura za četvorni metar.
Uz prihvatljiv kredit našao je i prihvatljiv stan, njegova potraga za domom ima sretan završetak jer su ključevi u rukama.
S druge strane iz HNB-a upozoravaju kako treba dobro razmisliti prije dizanja stambenog kredita i ne pristajati na ratu višu od vlastitih mogućnosti.
– Potrošači otprilike 30% svog dohotka moraju izdvajati na otplatu tog kredita u trenutku odobravanja, no postoji jedan dio klijenata banaka tj. novih dužnika koji čak i više od 40% svog dohotka moraju izdvojiti na otplatu kredita, kazala je Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a. Njih je oko 20 posto i žive rizik koji ni sigurnost vlastitog doma ne može umanjiti, piše vijesti.hrt.hr
