Osmero hrvatskih državljana i dalje je u pritvoru u zambijskom gradu Ndoli. Sutra se održava još jedno ročište u slučaju u kojem ih tamošnje vlasti sumnjiče za trgovanje djecom. A prema nekim procjenama, godišnje se u svijetu posvoji oko četrdeset tisuća djece iz drugih država.
Hašku konvenciju, koja štiti tu djecu, do sada je potpisalo više od stotinu zemalja, a u Hrvatskoj je stupila na snagu u travnju 2014.
Kada je međudržavno posvojenje jedina preostala opcija, gomila je pitanja pred budućim posvojiteljima. Komu se prvom obratiti? Koji su daljnji koraci? Što je Haška konvencija i kakve ona ima veze s posvajanjem?
– Ona regulira tu situaciju tako da uspostavlja minimalne standarde koje moraju poštovati države ugovornice i uspostavlja jedan vrlo detaljan postupak, rekla je prodekanica za znanost prof. dr. sc. Ivana Kunda, Pravni fakultet u Rijeci.
– Sama brojka nam kaže da tu u tom postupku nešto nije u redu s obzirom na to da imamo samo četiri posvojenja otkad je konvencija stupila na snagu u Hrvatskoj, naglasila je Kunda.
Brži postupak, veće šanse da posvoje mlađe dijete, pomoć djeci iz trećih zemalja. Često tako razmišljaju oni koji se odluče na posvajanje u zemljama koje nisu potpisnice Haške konvencije.
Pravnica upozorava da to može biti plodno tlo za nezakonite radnje.
– Od krivotvorenja isprava do korupcije i otmice eventualno djece, trgovanje djecom, pa i u svrhe posvojenja, poručila je prodekanica za znanost.
Ipak, međudržavno posvojenje dobro je za dijete ako odrasta u uvjetima u kojima je ugroženo, poručuje dječja pravobraniteljica. Ali slučaj u Zambiji pokazao je da to može biti sklizak teren te na vidjelo iznio brojne probleme.
– Nije odgovarajuće reguliran postupak posvojenja djece iz, hajdemo reći tih, trećih država ili trećih zemalja i samim time djeci nije u dovoljnoj mjeri osigurana zaštita, odnosno nije im dana garancija sigurnosti, kazala je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.
Kako bi se pravne praznine popunile, ministar Piletić najavio je izmjene Zakona o međunarodnom privatnom pravu. I naš zastupnik u Europskom parlamentu potaknuo je raspravu i rezoluciju o međudržavnom posvojenju. Već na sljedećoj plenarnoj sjednici u veljači europarlamentarci će razgovarati o toj temi.
– Tražim, dakle, bolju međunarodnu suradnju, tražim bolji nadzor nad agencijama koje često imaju u fokusu profit, a ne prvenstveno interes djeteta i tražimo, dakle, privremenu ili trajnu obustavu posvajanja iz zemalja koje imaju problema s trgovanjem ljudima tako dugo dok ne uspostave efikasne mehanizme zaštite djece, poručio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ladislav Ilčić.
Jer na zaštitu djece pri posvajanju često se zaboravi, piše vijesti.hrt.hr
