Na uzorku od 600 ispitanika istraživanje je provedeno 17. i 18. siječnja, uz standardnu grešku plus minus 4 posto i razinu pouzdanosti 95 posto
Cijene su prelaskom na novu valutu dodatno rasle, država prijeti trgovcima, a građani su s pravom nezadovoljni. Adrian De Vrgna nam donosi ekskluzivno istraživanje Promocije plus za RTL o cijenama u odnosu na druge zemlje, ali i plaćama.
Cijene u hrvatskim trgovinama u odnosu na druge zemlje su veće, tu se ispitanici slažu, a razloga je, smatraju, nekoliko.
Koji su razlozi?
Trgovcima je na umu samo povećanje vlastitog profita, to tvrdi najviše ispitanika (28,6 posto), četvrtina kaže da imamo veća davanja od drugih država (24,8 posto), zatim da se trgovci dogovaraju oko podizanja cijena (12,5 posto), a nešto manje od 10 posto (9,3 posto) je onih koji misle da u Hrvatskoj nema prave konkurencije pa svi dižu cijene. Tu su i marže, veće od trgovaca u susjedstvu (8,4 posto).
Kako rade blagajne?
A kako su u doba prelaska na euro naši potrošači zadovoljni radom zaposlenih na blagajnama? Nešto manje od polovice smatra da su blagajnici izrazito profesionalni (44,8 posto), a da je odnos prema kupcima uglavnom dobar kaže to oko 37 posto anketiranih (37,1 posto). Daleko je manje onih koji biraju odgovor osrednje dobro (7,9 posto) ili uglavnom loše (4,3 posto). Vrlo je malo nezadovoljnih – tek oko 1 posto (1,1 posto).
Povišica na čekanju?
Sve zemlje koje su uvele euro, povećale su i plaće s vremenom. A kakva su očekivanja hrvatskih građana?
Čak 40 posto očekuje da će se to dogoditi, ali ne tako brzo. Tek je nešto manje onih koji su posve pesimistični (36 posto). Za godinu do dvije plaće će rasti, vjeruje oko 15 posto ispitanika (15,1 posto).
Ništa od rasta preko 10 posto
A za koliko će rasti? Gotovo polovica vjeruje da će to biti samo pet posto ili manje (46,6 posto). Rast do 15 posto očekuje manje od trećine ispitanika (28,5 posto), a više od toga – opet pesimizam. Niti 10 posto anketiranih ne vjeruje u povišice do 20 posto plaće (9,6 posto ispitanih), a na više od 30 posto računaju tek malobrojni (2,5 posto).
Zapravo čini se da osnovni problem ostaje isti – nije stvar valute, nego novca za iznimno visoke troškove života nemamo dovoljno. I o tome bi trebali brinuti svi i država i poslodavci, piše danas.hr.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela Promocija plus 17. i 18. siječnja, na uzorku od 600 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 4 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.
