Novi Zakon o izbornim jedinicama usvojit će se u rujnu, a pritom će se minimalno intervenirati u postojeći koji predviđa deset izbornih jedinica iz kojih se bira po 14 zastupnika.
Na zadnjem koalicijskom sastanku premijer Andrej Plenković partnerima je rekao da će “uz najmanje štete i s najmanje intervencija” do rujna biti donesen novi Zakon o izbornim jedinicama. Pritom je, doznajemo, rekao da si HDZ neće dopustiti izlazak na izbore koje bi netko proglašavao neustavnima, istaknuo da on poštuje odluke Ustavnog suda te da će na sljedećim izborima glas svakog birača vrijediti jednako, neovisno u kojoj izbornoj jedinici glasuje.
Najvažnija poruka koju su koalicijski partneri dobili tom Plenkovićevom najavom zaključak je da definitivno neće biti prijevremenih parlamentarnih izbora, piše Jutarnji list.
Upozorenje iz 2010.
Potkraj 2022. predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović rekao je da ne može zamisliti da bi se i sljedeći izbori održali prema postojećem zakonu, jer bi bili neustavni. Na velika odstupanja u broju birača između pojedinih izbornih jedinica koja su veća od pet posto u odnosu na prosjek, što se po zakonu može tolerirati, Ustavni je sud upozorio još 2010. i pozvao Sabor da to otkloni.
Dosad se, međutim, ništa nije poduzelo, a odstupanja u broju birača na prošlim izborima toliko su narasla da je prvi put postalo upitno bi li se mogla formirati Vlada da su glasovi svih birača vrijedili jednako. Smanjenje broja stanovnika i posebno velika iseljavanja iz pojedinih krajeva, poput Slavonije, dodatno su smanjili broj birača u dijelu izbornih jedinica, pa je u nekim krajevima zastupniku za izbor potrebno znatno manje glasova nego u drugima.
Nekoliko mogućnosti
Ustavni je sud opet otvorio raspravu o (ne)ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama, a odluka bi trebala biti donesena u prvim mjesecima ove godine. Plenković na koalicijskom sastanku nije rekao što će se mijenjati u Zakonu, nego je samo naveo da postoji nekoliko mogućnosti te da će im ih predstaviti.
U HDZ-u kažu da unutar stranke još nisu otvoreni razgovori o izbornim jedinicama i ne zna se za kojim će se rješenjem posegnuti. Jedna je mogućnost da granice izbornih jedinica ostanu iste, ali da se korigira broj zastupnika koji se bira u njima. U toj bi varijanti 4. izborna jedinica (obuhvaća Osječko-slavonsku županiju) birala dva zastupnika manje, a peta (Vukovarsko-srijemska županija) jednog zastupnika manje. Tome se pak žestoko protivi osječko-baranjski župan Ivan Anušić.
Druga je opcija da se i dalje u svakoj jedinici bira 14 zastupnika, ali bi se morale pomaknuti granice pa bi se slavonske izborne jedinice proširile na županije u središnjoj Hrvatskoj, piše Jutarnji list.
Veleizdaja: Tajni dokument otkriva kako su Plenković i Marić stali na stranu banaka u slučaju Franak
