Jedna od najčešćih početnih odluka pri kretanju na dijetu je odustajanje od ugljikohidrata. No, trebamo li doista sebi uskratiti uživanje u tjestenini kako bismo poboljšali svoju prehranu? Nova istraživanja otkrivaju da je tjestenina bolja za vaše zdravlje nego što mislite.
Tjesteninu ne čine samo ugljikohidrati – dobre vijesti prenosi ScienceAlert.
Jedna šalica (oko 145 grama ili 5,1 unce) kuhane tjestenine ima oko 38 g ugljikohidrata, 7,7 g bjelančevina i 0,6 g masti. Osim toga, tu je sva voda koja se apsorbira tijekom kuhanja, kao i puno vitamina i minerala.
Vjerojatno znate da postoje preporuke o tome koliko energije, odnosno kalorija, trebamo unijeti dnevno. Ove se preporuke temelje na vašoj visini i kilaži, spolu i tjelesnoj aktivnosti.
Ali možda ne shvaćate da postoje i preporuke o profilu makronutrijenata, odnosno vrsta hrane, koje vas opskrbljuju ovom energijom. I masti i ugljikohidrati su makronutrijenti, baš kao i bjelančevine. Oni se razgrađuju u tijelu kako bi proizveli energiju za naše tijelo.
Cilj u našoj dnevnoj prehrani bio bi osigurati da dobijemo dovoljno, ali ne previše, svake makronaredbe. Konzumacija previše ili premalo bilo koje vrste hrane može imati posljedice na zdravlje.
Precizniji podatci pokazuju da bismo trebali dobiti 45-65 posto energije iz ugljikohidrata, 10-30 posto iz bjelančevina i 20-35 posto iz masti.
Omjer ugljikohidrata i proteina u tjestenini je 38 g prema 7,7 g, što je približno omjeru 5:1, a to je unutar prihvatljivog raspona distribucije makronutrijenata. Sve ovo znači da tjestenina zapravo ima dovoljno proteina u usporedbi s ugljikohidratima. Ovoliko bjelančevina iz tjestenine možemo dobiti zahvaljujući velikom udjelu jaja i pšenice.
Ako ste zabrinuti zbog razine kalorija i debljanja, sustavni pregled 10 različitih studija pokazao je da je tjestenina bolja za razinu glukoze u krvi nakon obroka od kruha ili krumpira.
Umjesto da prestanete jesti špagete, razmislite o smanjenju veličine porcija ili prijelazu na tjesteninu od cjelovitih žitarica, koja ima veći sadržaj vlakana, što ima koristi za zdravlje crijeva i može vam pomoći da se duže osjećate sitima. Bezglutenska tjestenina ima nešto manje proteina od pšenične tjestenine. Dakle, usprkos tome što je zdravija za osobe s intolerancijom na gluten, za većinu nas nema nikakvih zdravstvenih koristi od prelaska na tjesteninu bez glutena.
Vijesti o vrijednostima tjestenine postaju još bolje kada je jedemo hladnu. Kada se tjestenina skuha i ohladi, dio ugljikohidrata pretvara se u otporni škrob. Ovaj škrob je dobio ime po tome što je otporan na probavu, pa daje manje energije i bolji je za razinu šećera u krvi. Dakle, vaši ostaci tjestenine, čak i ako ih podgrijete, manje su kalorične nego prethodnoga dana, piše N1.
