Dodavanje malih, pozitivnih navika u vaš dan može imati veliki utjecaj na vaše mentalno zdravlje
Mnogi ljudi osjećaju da su zimi lošijeg raspoloženja nego tijekom ostalih godišnjih doba. Moramo naglasiti i da su brojna istraživanja siječanj proglasili najdepresivnijim mjesecom u godini. Ova kombinacija je razlog zašto se u ovom razdoblju trebamo posvetiti svom mentalnom zdravlju.
– Neki ljudi razviju sezonski afektivni poremećaj, vrstu depresije, koji je povezan s promjenom godišnjih doba i može biti uzrokovan smanjenjem sunčeve svjetlosti. Drugi možda neće razviti sezonski afektivni poremećaj, ali se svejedno mogu osjećati potištenije – rekao je dr. med. Mike Bohl, direktor medicinskog sadržaja i obrazovanja u Rou, za Eat This, Not That!.
Ako vam ovo zvuči poznato, možda je vrijeme da isprobate ove male navike za poboljšanje raspoloženja zimi.
Vježbajte svaki dan
Oni koji redovito vježbaju to čine jer od toga mogu imati brojne dobrobiti – od energije kroz cijeli dan, boljeg spavanja i pamćenja, opuštenosti i pozitivnog pogleda na život. A tjelovježba također može biti i moćan lijek za mnoge česte izazove za mentalno zdravlje.
Postoji vrlo jednostavan razlog zašto se dobro osjećate nakon fizičke aktivnosti. Naime, vježbanjem ćete poboljšati dotok krvi u mozak što će pozitivno utjecati na vaše raspoloženje u bilo koje doba godine. Ovo bi trebala biti navika broj jedan kad god se želite osjećati bolje.
– Samo 10 minuta vježbanja svaki da može imati blagotvoran učinak. Na primjer, možete osmisliti 10-minutnu jutarnju rutinu tjelovježbe za sebe koju ćete raditi svaki dan čim se probudite. Što ćete točno uvesti u rutinu ovisi o vama, ali neke jednostavne vježbe koje možete odraditi u svojoj spavaćoj sobi i koje ne zahtijevaju posebnu opremu uključuju sklekove, trbušnjake, iskorak, skokove s raznoženjem i odručenjem te sjedenje uz zid – istaknuo je dr. Bohl.
Družite se
Novija istraživanja pokazuju da je socijalna izolacija jednako štetna po vaše zdravlje kao i ostale stvari na vrhu “smrtonosnog” popisa. Osim što može utjecati na vaše fizičko zdravlje, socijalna izolacija negativno utječe i na vaše mentalno stanje.
Odmaknite se od društvenih mreža i dogovorite druženja uživo s dragim ljudima. Naravno ako vam je prehladno, možete ih i nazvati.
Dr. Bohl savjetuje da svaki dan telefonski razgovarate s nekim barem 15 minuta. Možete nazvati članove obitelji ili iskoristiti priliku da nazovete nekoga s kim niste razgovarali neko vrijeme, primjerice kolega s fakulteta.
Odvojite vrijeme za svjesnost
Iako je izuzetno važno biti fizički aktivan i družiti se, isto tako je važno pronaći vrijeme za mir i tišinu. Možete meditirati ili odabrati aplikacije koje potiču svjesnost. Oni koji meditiraju u pravilu su sretniji i zadovoljniji. Mnoga su psihološka istraživanja pokazala da ljudi koji redovito meditiraju osjećaju više smirenosti, mira i ravnoteže koji koriste našoj emocionalnoj dobrobiti i ukupnom zdravlju.
Pomoću meditacije dolazi i do smanjenja depresije, straha, napetosti, anksioznosti i trauma te se povećava elan, sreća i mentalni potencijal. Redovitom meditacijom jačamo autonomni živčani sustav pa time postajemo otporniji na stres i lakše se prilagođavamo na nove situacije, lišavamo se preopterećenosti informacijama koje se nakupljaju svaki dan i pojačavaju našu tjeskobu.
– Na primjer, možete preslikati svoju 10-minutnu jutarnju vježbu tako što ćete odraditi 10-minutnu večernju meditaciju neposredno prije spavanja – kaže dr. Bohl.
Dodajte nove grickalice u svoj dan
Znate li onaj odličan osjećaj kad pronađete novu namirnicu ili recept koji vas oduševi? Možda je vrijeme da to počnete prakticirati na svakodnevnoj razini.
Svaki dan probajte otkriti novu zdravu grickalicu koja će vas razvedriti.
Ovo može pomoći iz nekoliko razloga, navodi dr. Bohl, raznolika i hranjiva prehrana, sama po sebi, važna je za poticanje mentalnog zdravlja. Nadalje, imate za cilj otkriti nove okuse svaki dan, a to je nova aktivnost. U konačnici, nova aktivnosti može postati navika koja vam može dati mali osjećaj postignuća, piše zivim.gloria.hr
Prijedlozi:
– Kokice
– Bademi
– Orasi
– Humus i mrkva
– Čips od voća ili povrća (kelja, jabuka…)
– Sušeno voće
– Jogurt s voćem
– Pomfrit od batata
