Međudržavno posvajanje nije neka novina u svijetu, ono se događa u brojnim državama, samo što su te države to uredile na način koji osigurava sigurnost svojim građanima, rekla je Topčić Rosenberg
Do ovakve situacije je došlo zbog toga što smo godinama kao država, kao izvršna vlast, zatvarali oči pred realnošću koja postoji u Republici Hrvatskoj. A to je da postoji veliki interes za posvajanje, postoji 5 do 6 puta manje posvajanja nego što je zainteresiranih ljudi koji žele posvojiti i koji su dobili pozitivna mišljenja o podobnosti i prikladnosti posvojenja, nakon brojnih članaka ili priloga koji se objavljuju u medijima o tome da su ljudi posvojili djecu iz Afrike.
Rekla je to Diana Topčić Rosenberg, osnivačica udruge posvojitelja Adopta, koja je s Nenadom Hlača s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci u Mreži prvog na HRT-u raspravljala o slučaju u Zambiji gdje su osmero hrvatskih državljana mjesec dana pritvoru zbog optužbi za trgovanje djecom, piše 24sata.hr.
– Međudržavno posvajanje nije neka novina u svijetu, ono se događa u brojnim državama, samo što su te države to uredile na način koji osigurava sigurnost svojim građanima, a mi, odnosno naše institucije, su pred tim zatvarale oči, pravile se da se to zapravo njih ne tiče. A postoji ustaljena praksa funkcioniranja institucija da se određenim područjem bave tek kad dođe do problema. Evo, sad je došlo do problema. Umjesto da ranije naprave sve što je potrebno kako do tih problema ne bi došlo – rekla je Rosenberg.
Hlače je rekao da je pripremajući se za ovu emisiju provjerio kakva je situacija statistički s međunarodnim posvojenjima u svijetu.
– Nećete vjerovati da se najviše djece posvaja iz Rusije, a zatim iz azijskih zemalja, najviše Kine. Afrika se svugdje ističe kao vrlo rizično i vrlo problematično područje. Ono što je zanimljivo je da sam pronašao podatke da doista u toj situaciji, u nesređenoj državi poput DR Kongo, u kojoj je izrazita politička nesigurnost, pokušaji državnog udara – pravni sustav ne može uspješno funkcionirati. Podaci pokazuju da u Kinshasi, na ulicama ima oko 15 tisuća napuštene djece, o kojoj nitko ne brine. Međutim, istovremeno se u tim državama rađa svijest da su im stoljećima kolonijalne zemlje otuđivale dijamante, zlato, kakaovac, a sad doslovno njihovu krv. Bez obzira na to što su to možda pravno neuređene zemlje treba shvatiti zašto se i one počinju boriti da se zaštite njihova djeca, njihovo potomstvo – rekao je Hlače i dodao kako ga čudi reakcija našeg ministarstva vanjskih poslova.
– Pravni sustav u DR Kongo čak je u jednoj godini i zabranio međunarodna posvojenja. No trebala su ministarstva vanjskih poslova stranih zemalja, zainteresiranih državljana, doći po tu djecu i pokrenuti postupke da se slučaj finalizira. Dakle, čudi me da na stranicama našeg Ministarstva vanjskih poslova nije specificirano – država po država, koje su pretpostavke, koji se zakoni primjenjuju, koja je dobra praksa – jer bi time olakšali status naših državljana, potencijalnih posjetitelja i na neki način omogućili svim nadležnim tijelima u Hrvatskoj da imaju uvid u točne podatke kakva je situacija u pojedinoj državi – pojasnio je Hlače.
Podsjetimo, hrvatski državljani su jučer po prvi put izašli pred sud u Zambiji u gradu Ndoli, nedaleko od granice s Kongom gdje im je na engleskom jeziku pročitana optužnica koja ih tereti za kazneno djelo trgovine djecom u pokušaju. Svi su se izjasnili da nisu krivi, a tamošnje tužiteljstvo ih tereti po članku 3, stavak 1 i 2 (trgovanje ljudima s kaznom od 23 do 35 godina), u vezi s člankom 12 za kazneno djelo trgovine ljudima (djecom) u pokušaju, za što je predviđena kazna od 10 do 20 godina.
Hrvate zastupa odvjetnik dodijeljen po službenoj dužnosti Kelvin Silwimba, koji je jučer tražio da ih se pusti da ostatak postupka provedu na slobodi uz plaćanje jamstva te da neće utjecati na svjedoke,ali tužitelj Francis Mulenga se tome usprotivio, tvrdeći da su stranci i da postoji opasnost od bijega. Nastavak suđenja i odluka o jamčevini trebalo bi biti sutra, piše 24sata.hr.
FOTO Zambijski portal objavio fotografije uhićenih Hrvata pri dolasku na sud
