Hrvati su se na ročištu u Zambiji izjasnili da nisu krivi. Novo ročište određeno je za četvrtak.
U Zambiji je održano prvo sudsko ročište za osmero hrvatskih državljana, odnosno četiri bračna para koja su već mjesec dana u pritvoru zbog sumnje u vjerodostojnost dokumenata u postupku posvajanja četvero djece iz Demokratske Republike Kongo.
“Saznali smo da je ročište odgođeno za četvrtak. Počelo je s malim zakašnjenjem uz povremene stanke zbog tehničkih razloga. Svi optuženi trebali su sudjelovati u raspravi jezikom koji razumiju tako da je to rastegunulo raspravu. Pročitana im je optužnica, odgovorili su da se ne osjećaju krivima. Njihov branitelj je tražio njihovo puštanje uz jamčevinu, da se brane sa slobode tako da čekamo taj četvrtak koji će donijeti novosti”, otkrio je ministar Gordan Grlić Radman.
“Oni su optuženi za trgovanje djece u pokušaju što treba dokazati. Naš konzularni djelatnik stalno posjećuje hrvatske državljane i MVEP želi da ih zambijske vlasti tretiraju u pritvoru čovječno, da se postupa humano, da im se osiguraju i hrana i lijekovi i sve što je nužno, svi uvjeti koji su temeljem konvencija osigurani. Ali, mi ne možemo ulaziti u meritum”, dodao je ministar, javlja N1.
Zambijska je policija 7. prosinca uhitila četiri para iz Hrvatske zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Osmero hrvatskih državljana i dalje je u zatvoru u Zambiji, a četvero djece u dobi od jedne do tri godine predano je u sustav socijalne skrbi.
MUP je potvrdio da djeca posjeduju hrvatske putne isprave koje im je izdao u skladu s propisanom procedurom na temelju sudskih rješenja.
Jednu odluku o usvajanjima u ovom slučaju donio je sud u Varaždinu, a tri odluke sud u Zlataru, pri čemu sudovi nisu odlučivali o posvojenju, nego o priznavanju odluke stranog suda temeljem Zakona o međunarodnom privatnom pravu.
Ravnatelj doma u DR Kongu, iz kojeg su došla sva djeca, trenutačno je u bijegu, odnosno nije dostupan tamošnjoj policiji i pravosuđu.
Hrvatski državljani u petak, 6. siječnja, prvi su put ispitani pred sucem nižeg suda, a rasprava u predmetu je odgođena za utorak, 10. siječnja.
Preporuke Vrhovnog suda
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić izdao je u ponedjeljak općinskim sudovima preporuku u vezi s priznanjem stranih sudskih odluka u postupcima posvojenja za koju se ističe da je neobvezujuća i donosi se isključivo s ciljem poboljšanja prakse u području međudržavnog posvojenja.
Vrhovni sud priopćio je da se u postupcima priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece, a u kojima ne dolazi do primjene Konvencija o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnom posvojenjem, preporučuje općinskom sudu koji odlučuje u takvom postupku priznanja strane sudske prakse da provjeri autentičnost strane sudske odluke i potvrde o pravomoćnosti preko međunarodne pravne pomoći putem Ministarstva pravosuđa i uprave.
Uz to, najviši sud preporučuje općinskom sudu da prilikom primitka prijedloga za priznanje sudske odluke primjerak tog prijedloga pošalje Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) te da tom ministarstvu ostavi rok od 30 dana radi neophodne provjere jesu li predlagatelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja u RH.
Uočena pravna praznina
Vrhovni sud obrazložio je da je u situaciji u kojoj hrvatski bračni parovi kao posvojitelji žele posvojiti dijete iz države koje nije članica Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem, poput Demokratske Republike Kongo, uočeno kako postoji “izvjesna pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog ministarstva”.
Najviši sud precizira da kada je riječ o primjeni Haške konvencije o međudržavnom posvojenju u tom slučaju sudovi bilo koje zemlje (države posvojitelja i države djeteta) uopće ne sudjeluju u tom postupku jer u tom slučaju postupak međunarodnog posvojenja se odvija putem suradnje središnjih tijela (Central Authorities).
Međutim, dodaje Vrhovni sud, kada je riječ o međudržavnom posvojenju u kojem se ne primjenjuje spomenuta konvencija, u većini slučajeva u državi djeteta odluku o posvojenju prema pravu djeteta donosi sud te zemlje, a nakon toga nastaje potreba da hrvatski sud provede postupak priznanja te inozemne sudske odluke.
”S obzirom na to da u postojećoj praksi u većini slučajeva prijedlog podnosi bračni par koji želi posvojiti dijete u drugoj državi, u tom slučaju potrebno je radi pravne sigurnosti provjeriti preko međunarodne pravne pomoći autentičnost podnesenih isprava, tim više što se u većini slučajeva radi o zemljama izvan Europe s kojima nemamo intenzivnu pravnu komunikaciju”, stoji u priopćenju.
Isto tako, dodaje sud, potrebno je da ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi bude obaviješteno o podnesenom prijedlogu kako bi ono moglo izvršiti provjeru upisa predlagatelja prijedloga priznanja u registru potencijalnih posvojitelja.
Na taj način, ističe sud, onemogućit će se ili smanjiti mogućnost da se u odluci o priznanju inozemne sudske odluke o posvojenju djeteta druge države pojave osobe koje nisu upisane u registar potencijalnih posvojitelja.
Po pravomoćnosti odluke suda o priznanju strane sudske odluke, nastavlja Vrhovni sud, potrebno je tu odluku dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi i nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, i to radi vođenja evidencije o priznatim sudskim odlukama, piše Dnevnik.hr.
Što je pošlo po zlu u postupku posvajanja djece iz DR Kongo?
