Vera Čudina, vizionarka i književnica, za Hrvatsku danas predvidjela je što će se događati u Hrvatskoj u 2023. godini.
Turbulentna je bila 2022. godina, COVID je prijetio u svim svojim inačicama, ali nije uspio doći do izražaja zbog vanjskopolitičkih teških okolnosti i invazije Rusije na Ukrajinu. Hoće li se u 2023. vratiti na velika vrata, s lockdownovima, suptilnim i manje suptilnim prisilama na cijepljenje i sličnim reakcijama, ili će Vlada RH proglasiti kraj pandemije?
COVID opet čeka svoju priliku, no to neće biti ove godine. I on će imati svoje parlamentarne izbore, da se malo našalim. Kraj pandemije … hm, hm … tko bi to proglasio kraj pandemije dok samo jedan boluje od COVID-a. Više ćemo biti orijentirani na ekonomski knockdown. Na cijepljenje nas nitko neće prisiljavati. Na lockdown ne treba računati. COVID je i dalje prisutan, no njega ćemo malo u zapećak, no koliko je to dobro vrijeme će suditi.
Plenkovićeva vlada u 2022. bila je pod udarom policije i DORH-a, neki prijašnji članovi i pod udarom europskih tužitelja. Hoće li se u 2023. nastaviti afere s vladajućima, hoće li to možda uzdrmati Plenkovićevu vladu i izazvati parlamentarne izbore?
Kako su upitnici svuda oko nas, tako ću ih staviti i na raspisivanje parlamentarnih izbora. Neke izmjene u vladi će se dogoditi, malo šepanja, malo odvažnog hoda. Afere će opet uzdrmati prijestolje, ali i provlačenje kroz iglene uši. Zvijezde su još uvijek na strani vladajućih, a to što se neka ugasi ili promjeni stolicu, slijedeća se rodi.
Ako bi u 2023. došlo do izbora, kakva bi bila preraspodjela snaga u parlamentu? Hoće li se pojaviti neka nova snaga i utjecati na stvaranje Vlade RH?
Nove snage, kao i stare snage. Kako jedan, tako i slijedeći, pomaka ne vidim, tek mrvice ili kada bi miš tresao brda. Svaka sljedeća preraspodjela u parlamentu nakon nekog perioda činila bi isto. Iako ćemo svi pomno pratiti situaciju, osjećati se kao slobodni ljudi koji se s mnogo toga ne slažu, ključ ipak nije u našim rukama, dok ne izvučemo sve ispod tepiha.
Hoće li se „nestvarno spora obnova“, kako Plenković kaže, ubrzati ili će i to ostati samo mrtvo slovo na papiru? Hoće li se dogoditi opet negdje na području RH žestoki potres, vidimo da se u 2022. treslo i „more i kopno“?
Kod nas je inače sve nestvarno, pa i obnova. Ili bolje reći teško ostvarivo kad se mora otvoriti škrinja s blagom. Do obnove još možemo brojiti beskonačan broj koraka. Pa preporuka: ‘Sam svoj majstor’ je poželjnija opcija, nego lupanje po blindiranim vratima. Možda bi obnova brže išla da zamijenimo uloge, da one koji su zaduženi za obnavljanje stavimo u kontejnere, a one oštećene u potresu stavimo u sabornicu da si ugriju lumbalni dio kralježnice uz vrlo povoljne cijene ručkova, pa nakon punog želudca rasprava se lako zahukta, naravno s mogućnošću replike na repliku. Sit gladnog od postanka nije razumio dok i sam ne postane gladan. Osjećam jedan bitniji potres i ove godine, jače ljuljanje. I opet će jato ptica doletjeti, suosjećati, obećati, ali i odletjeti.
Hoće li Ivica Todorić dobiti arbitražu koju je u SAD-u pokrenuo zbog Agrokora? Može li ta odluka uzdrmati Plenkovića i poznatu Grupu Borg? Hoće li to utjecati na tisuće zaposlenih koji sada rade u koncernu pod novim imenom?
Dobivanje arbitraže Ivice Todorića u vezi Agrokora je poput sunca i mjeseca. Neisplativu minijaturu ne uračunavam u jednadžbu dobivanja. Razvlačenje, odugovlačenje … Zaposlenicima u koncernu ne vidim promjenu slike. Jedino što osjećam su novi stanari odnosno suvlasnici. Gospodina Todorića i njegov pokušaj zatamnit će oblaci.
Plenković je davno obećao otkup Ine, to se nije dogodilo, ali se dogodila plinska afera teška milijardu sad već nepostojećih kuna. Hoće li se ikad saznati kome je još bio namijenjen dio tih novaca i koliko je sličnih slučajeva još bilo u Ini i HEP-u? Hoće li Ina postati hrvatska?
Naša bivša Ina je poput bivše misice. Nakon što skine lentu uvijek je u prednosti onaj tko ponudi više. Novac je oduvijek bio krojač, a lavovi lavovi. Za sada, čija bila tamo i ostaje do daljnjega, a samo naša zastava na njoj teško će više vijoriti. Poslužit ću se naslovom filma u hipotetskom smislu koji bi danas-sutra mogao zaživjeti objektivno. Naslov je ‘Bilo jednom u Americi’, pa čija će biti Ina pročitajte između redova. Ove godine što se tiče afera još će se pojaviti neki konci, ali kod nas su afere sklone otići u zastaru, ali ne onim klasičnim načinom. Tek smo krenuli u pred istražnu kampanju, digli prašinu, ponadali se … odjednom se otvori nova provalija i svi pogledi skrenu prema njoj, a onu koja je bila u tijeku pokrije prašina. Zanimljiva kombinacija neuhvatljivih leptira.
Situacija u državi nije bajna, inflacija je, teško se živi, sve je poskupilo. Hoće li se poskupljenja nastaviti i u 2023. godini? Hoće li i dalje divljati cijene nekretnina, a plaće, ionako niske, realno zbog inflacije padati, hoće li biti otkaza, daljnjeg smanjenja plaća i značajnijeg pada ekonomije? Hoće li to utjecati dodatno na iseljavanje ljudi? Kamo bi mogli otići da prežive i da im bude bolje?
Inflacija ne miruje, već nebo dodiruje. Poneka mini smirenja su kao trunčica u oku čovjeka koja čim se izvadi oko bolje vidi. Poskupljenja se nastavljaju, ali i sniženja kroz akcije. Kako akcija podrazumijeva reakciju, izbor je prepušten nama. Vratimo se ljudi mesnicama, uvedimo ponovo osobne svinjokolje, napunimo škrinje, kupimo oranice za proizvodnju povrća za vlastite potrebe, pustimo da perad šeće našim vrtovima koje uvijek mogu biti uz oranicu ako živimo u stanovima. Zemlja za obradu još uvijek je jeftina i ne moramo je imati hektar … to će nas ionako dočekati, pa se bolje pobrinuti i uložiti s malo eura, ne strahovati od gladi. Cijene nekretnina ovise o vlasniku i destinaciji koju je vlasnik proglasio prestižnom. Neki će divljati u precjenjivanju, no neki će postaviti razumnu cijenu, tako da će krajnosti doći do izražaja.
Ako bolje razmislimo i kupac diktira prodavaču cijenu svojim ponašanjem. Možda će ovo zvučati kao kritika, ali ja ću je nazvati konstruktivnom uz objašnjenje. Naravno, tko želi prestiž potrošit će svu ušteđevinu ako je ima, samo zbog zlih jezika koji neke kvartove ili morske destinacije proglašavaju elitnima. To je znak da ljudi još uvijek pate za nedostižnim i da se ljudi još uvijek boje da ih netko ne omalovažava … To je živući dokaz kako licemjerje i usporedbe nikada nisu izumrli. Ja ću bogatim čovjekom nazvati onoga koji uspije kupiti kuću ili stan na nebu. Sve ostalo je puko napuhavanje, samodokazivanje, izazivanje zavidnosti … još uvijek niska duhovna razina.
Plaće gore, plaće dole. Onaj koji plaća, taj i diktira uvjete, pa je uputno znati gdje i kod koga se zapošljavamo prije potpisa pristanka. Uvijek imamo priliku otvoriti privatan posao koji ne mora nužno biti vezan uz struku, a ako ga baš želimo vezati uz struku i tu se nađe potencija s vrlo malo ili gotovo bez ulaganja. Ljudski um vrlo je rastezljiv materijal, a čovjekova fleksibilnost neophodna za financijske dobitke ili gubitke. Podcijeniti sebe i ići gotovim putem najteža je opcija koja na kraju najviše razočara i umori čovjeka. Otkaza će biti donekle, a poneki će ga dati i sami i preusmjeriti se na neke druge djelatnosti. Do dodatnog pada ekonomije će doći što će rezultirati iseljavanjem, iako će ta ista iseljavanja vremenom pokazati lice promašaja. Gdje god da čovjek ode i koliko god da tamo boravi sa ili bez dobivenog državljanstva, u svojoj duši uvijek će se osjećati strancem. Poricanje tog osjećaja obična je gluma pred drugima, jer čovjek gdje se rodi (domovina), bez obzira na sve poteškoće, ima sve, a dokaz toga je Afrika.
Kao što ste napisali u predviđanjima za 2022. godinu, slučaj CHF kredita na Vrhovnom sudu nije riješen. Hoće li biti kakvog rješenja za potrošače u 2023. godini, ili se nastavlja razvlačenje i povlačenje po sudovima „do smrti“? Kakva će biti situacija s blokiranima, hoće li doći zbog gospodarske situacije, cijene režija i pada ekonomije i do još osobnih propasti?
Sapunica se nastavlja do iznemoglosti. Blokirani ostaju blokirani bez milosti za nove pridošlice.
Na cijelu svjetsku ekonomiju utječe i ruska invazija na Ukrajinu. Hoće li Ukrajinci uspjeti u 2023. vojno vratiti Krim, kao što su najavili? Hoće li doći do još veće eskalacije sukoba i uključivanja Bjelorusije u invaziju? Hoće li Putin koristiti biološko i nuklearno naoružanje? Hoće li doći do prelijevanja rata, borbenih djelovanja izvan ukrajinskih granica?
Nema Krima Ukrajini, to su samo snovi. Eskalacija pa smirenje, pa eskalacija … primirje pred buru. Bjelorusija po strani. Sumnjam da će ta naoružanja biti primijenjena. Postizat će se kompromisi, postavljat će se baze … ne osjećam neko ogromno proširenje.
U Svijetu se zvecka oružjem i na Korejskom poluotoku, hoće li tamo eskalirati sukob? Hoće li se Kina umiješati u neki sukob?
Na Korejskom poluotoku više izgredi nego otvoreni napadi, puno pregovora. Kina drži uzde u rukama, ali ne osjećam direktno miješanje, već više ekonomski pritisak na čovječanstvo, te izbor strane koja joj gospodarski najviše pogoduje.
I u blizini Hrvatske zvecka se oružjem, 2022. godinu završavamo barikadama na sjeveru Kosova. Hoće li u 2023. izbiti ozbiljnija kriza na Kosovu? Kako će se razviti sad već stalna kriza u Crnoj Gori, hoće li tu vanjski faktori (Srbija, Rusija) izazvati ozbiljniji oružani sukob? Hoće li 2023. godina biti mirnija u BiH?
Izbit će vrlo ozbiljna kriza, gdje će se Kosovo osjećati kao ‘u pritvoru’, ali će se Kosovo oduprijeti uz pomoć određenih velesila. Kriza u Crnoj Gori se zaoštrava. Srbija i Rusija će se prema Crnoj Gori ponašati kao dopisnici, a neki veliki oružani sukob ne slutim da bi se mogao dogoditi. Stanje u BIH neće biti mirnije, nego rubno s ratnim uzvicima, što ne znači da će izbiti doslovno rat. Strah i neimaština su neizostavni dio života građana u BIH. No, oni su preživjeli osmanlije, pa će i ove pritiske.
U siječnju počinje SP u rukometu, kako će proći hrvatska reprezentacija? Nizozemska, Italija, Španjolska i Hrvatska su u polufinalu Lige nacija, hoće li Vatreni osvojiti ovo natjecanje?
Medalja hrvatske rukometne reprezentacije nekako mi je pred očima, ali ne ona koja se sjaji. Na kladionici bih ostala suzdržana po pitanju osvajanja Lige nacija da sam u redovima Vatrenih.
