Michelle Beckett, 45-godišnja humanitarna radnica, još od djetinjstva osjećala je neugodne simptome koje je povezivala sa stresom i depresijom. Anksioznost joj je dijagnosticirana još kao studentici, bipolarni poremećaj u 20-ima, a depresija u 30-ima. Međutim, njezino se stanje nije popravljalo, a tek nakon četiri desetljeća života doznala je svoju točnu dijagnozu, donosi Women’s Health. Michelle je zapravo cijeli život imala ADHD, poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje, samo liječnici to nisu primjećivali.
Ona je samo jedna od tisuću žena u Velikoj Britaniji s ADHD-om, za koji mnogi pogrešno misle da je karakterističan za dječju i adolescentsku dob. Iako se prije smatralo da se javlja u djetinjstvu te prolazi do puberteta, sada su istraživanja pokazala kako do 70 posto djece kojima je dijagnosticiran ADHD simptome ovog poremećaja osjeća i u odrasloj dobi. S obzirom na to da je teško prepoznati simptome, ne zna se koliko ljudi u svijetu zapravo uopće ima ADHD, tvrde liječnici.
Ipak, svijest o mentalnom zdravlju posljednjih se godina poboljšala, što je pridonijelo i razumijevanju ovog stanja, donosi Women’s Health. Naime, čak 90 posto Britanaca može prepoznati glavne simptome depresije, a polovina njih i anksioznost jednom kad je iskuse, ali ADHD je ipak još uvijek stanje koje se neprestano pogrešno dijagnosticira, osobito u odrasloj dobi.
Njezine simptome nisu prepoznali ni liječnici
Upravo je tako bilo i s Michelle, koja je pretpostavljala da se iza svake njezine dijagnoze krije još nešto, samo nije znala što. Dugo nisu znali ni njezini liječnici, koji ovaj poremećaj smatraju, a često i nazivaju ”nevidljivim”.
Mnoge odrasle osobe s ADHD-om poput nje, objašnjava, teško upravljaju svojim osjećajima, pogotovo kad su u pitanju emocije poput ljutnje ili frustracije, često su razdražljive, lako i brzo planu, neorganizirane su, često zaboravljaju što trebaju napraviti ili često ne završavaju što su započele. To su sve bili i njezini simptomi.
Što kažu stručnjaci?
”ADHD kao stanje karakteriziraju tri oblika ponašanja, a to su hiperaktivnost, impulzivnost i nepažnja, pri čemu osoba može pokazivati sva tri oblika ponašanja ili kombinaciju nekih od njih. Točni uzroci poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću još su uvijek slabo poznati, ali stručnjaci vjeruju da su simptomi povezani s kemijskom neravnotežom u mozgu. Kao što to osobno najviše volim opisivati, ADHD je poput snažnog trkaćeg automobila, ali s biciklističkim kočnicama. To nije bolest ni moralni neuspjeh, nije uzrokovan slabošću karaktera ni neuspjehom sazrijevanja”, objašnjava psihijatar Rob Baskind, liječnik specijaliziran upravo za ADHD.
Britanski National Institute for Health and Care Excellence 2008.godine proglasio je ADHD kod odraslih poremećajem sugerirajući liječenje bihevioralnom terapijom i stimulansima koji djeluju tako da kod pacijenata prvenstveno smanjuju postojeću hiperaktivnost. Međutim, njihova je efikasnost kratkotrajna, a loša je vijest i činjenica da ne reagiraju svi dobro na tu vrstu lijekova, piše index.hr
