Novi Crobarometar, mjesečno istraživanje Dnevnika Nove TV, donosi odgovore na niz pitanja o rejtingu stranaka i stavu građana o kvaliteti života u Hrvatskoj.
Dnevnik Nove TV donosi redovito mjesečno istraživanje Crobarometar za studeni 2022. godine. Svakodnevne teme su i u proteklom razdoblju bile rast cijena i inflacija, ali i priprema za ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor. Studeni je mjesec obilježavanja pada Vukovara te je to tradicionalna dominanata tema u ovom periodu.
Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj: tri četvrtine ispitanih, odnosno 74 posto birača, ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, 17 posto misli da ipak ide, a devet posto ne zna. Stabilno je i nezadovoljstvo radom Vlade: 66 posto ispitanih ne odobrava poteze koje Vlada povlači, 26 posto odobrava, a osam posto ne zna.
Kad je riječ o vjeri u Vladinu sposobnosti rješavanja problema, skepsa je i tu itekako prisutna: 22 posto ispitanih vjeruje da će Vlada sigurno ili vjerojatno riješiti najveće probleme. Onih koji ne vjeruju u njihove sposobnosti je 73 posto, a pet posto ne zna. Reklo bi se da građani nisu impresionirani činjenicom da je Hrvatska u energetskoj krizi prošla relativno dobro.
No zato je politička stabilnost, na kojoj tako često inzistira premijer Andrej Plenković, očito doprla do većine hrvatskih domova pa sada gotovo nitko u državi ne sumnja u odanost koalicijskih partnera HDZ-u: čak 86 posto vjeruje da će u skladnom braku dočekati kraj mandata.
Mišljenje građana o predsjedniku Milanoviću
Verbalna rabijatnost koja dominira u svim istupima predsjednika Zorana Milanovića više – tako barem pokazuju brojke – ne donosi rast, nego pad popularnosti: 56 posto ispitanih ne odobrava što i kako radi, a vjerojatno i kako i o čemu govori, i ta brojka polako raste.
Smanjuje se broj onih koji njegov rad odobravaju: takvih je 37 posto ispitanih, što je u odnosu na listopad pad od tri posto. Što bi uopće o predsjedniku mislili, ne zna sedam posto ispitanika.
Popularnost političkih stranaka
Što se rejtinga stranaka tiče, HDZ je i dalje uporno na prvom mjestu te raste u odnosu na prošli mjesec: gotovo je na 30 posto, odnosno na 29,9, što je za jedan i pol postotni poen bolje u odnosu na listopad.
SDP je drugi sa 11,7 posto te mu popularnost pada usprkos svim medijskim nastupima i optužbama na račun Vlade. Možemo na trećem sa 8,6 posto i Most je na četvrtom sa 8,3 su stabilni, baš kao i Domovinski pokret koji je na 5,8 posto.
Više od jedan posto podrške uživaju još IDS, koji je na tri posto, HNS je na 1,9 , HSU je 1,6 , Suverenisti na 1,6, a Fokus na 1,5 posto. Istovremeno, Centar je na jedan posto. Svi ostali – poput recimo Socijaldemokrata, koji imaju najveći oporbeni klub zastupnika u Saboru – su na manje od jedan posto podrške, dok je neodlučnih 17,5 posto ispitanih.
Najveći problemi u državi
Kada je riječ o najvećim problemima u državi, na apsolutnom broju jedan je inflacija, odnosno cijene koje samo rastu i rastu. Slijede korupcija i kriminal, a onda opet tri ekonomske teme: niske plaće, ekonomska kriza i niske mirovine.
U ovom Crobarometru građani su pitani i što misle o prosječnoj kvaliteti života u Hrvatskoj i kako ocjenjuju kvalitetu vlastitog života. Na pitanje da ocjenama od 1 do 5 kažu što misle, ispitanici su kvaliteti životnog standarda u Hrvatskoj dali prosječnu ocjenu od 2,67. No kada im se kaže da na isti način ocijene kvalitetu vlastitog životnog standarda, ocjena je bolja te u prosjeku iznosi 3,17.
Pogledamo li detaljnije kako se odgovaralo, vidjet ćemo da je razlika u percepciji najvidljivija u ocjenama dovoljan, odnosno vrlo dobar: iako gotovo trećina za sebe kaže da u Hrvatskoj živi vrlo dobro, broj onih koji misle da se u Hrvatskoj zaista živi vrlo dobro je znatno manji. Istovremeno je trećina onih koji vjeruju da je prosječna kvaliteta života u Hrvatskoj tek za ocjenu dovoljan, iako je onih koji za sebe kažu da žive takvom kvalitetom života znatno manje.
Kada procjenjuju kvalitetu života u Hrvatskoj, više školske ocjene daje samo 10 posto građana, a niže njih čak 37 posto. Kada pak govore o kvaliteti vlastitog života, ocjene su puno bolje. Tu 34 posto građana svoj život ocjenjuje ocjenama višim od tri.
Čime su najzadovoljniji i što treba mijenjati?
Dobra je stvar da je, pogotovo ako se u obzir uzme globalna sigurnosna situacija, u Hrvatskoj najbolje ocijenjena sigurnost. Posebno je to važno zbog turizma, koji je ključna poluga za punjenje proračuna. Na drugom mjestu je obrazovanje, na koje je nerijetko mnogo prigovora i za koje Hrvatska, unatoč čestom proklamiranju da smo “zemlja znanja”, izdvaja mizerne iznose.
Na trećem mjestu je sloboda medija, a onda na četvrtom potpuno iznenađenje – zdravstvo. Bez obzira na sve probleme, liste čekanja, lošu infrastrukturu i kvalitetu rada pojedinih liječnika, građani su i dalje relativno zadovoljni zdravstvom.
S druge strane, građani najgore ocjenjuju visinu vlastitih plaća. Odmah nakon toga su rad političara i rad sudova, bok uz bok, te kupovna moć građana, piše dnevnik.hr.
Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. studenog na 990 građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.
