Svake godine, 25. studenog počinje globalna kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama koja traje do 10. prosinca. Kampanja obuhvaća Dan nasilja nad ženama (25. studenog), Svjetski dan borbe protiv AIDS-a (2. prosinca), Međunarodni dan osoba s posebnim potrebama (3. prosinca), a završava Međunarodnim danom ljudskih prava (10. prosinca).
Obilježavanje navedenih datuma je rezultat dugoročnog procesa kolektivnog osvještavanja potrebe da se zaštite ranjive i diskriminirane društvene skupine i umanje stereotipi.
Što je s pravima za koje su se izborile naše pretkinje?
Ono što nam se čini da su neprikosnovena civilizacijska dostignuća u pogledu ravnopravnost i muškaraca i žena danas, na žalost, već sutra može nestati. Prava koje su mukotrpno izborile naše bake, uključujući pravo na rad, pravo glasa te odlučivanje o vlastitim reproduktivnim pravima, njihove unuke mogu lako izgubiti.
Politička previranja nepredvidljivo utječu na nestabilno društveno tkivo posebice u segmentu ljudskih prava. Tu je, naravno, i statistika: neumoljive brojke koje nas podsjećaju da i dalje živimo u neravnopravnom i diskriminatornom svijetu. Prema posljednjim podacima sa stranice UN Women, na svjetskoj razini samo 60 posto curica završava osnovnu školu. Mladi muškarci i dalje lakše dolaze to posla nego mlade žene te se više i jednostavnije upuštaju u poduzetništvo.
Jedna od pet žena i djevojaka između petnaeste i četrdesetdevete godine je iskusila partnersko nasilje. Femicid je i dalje prisutan u gotovo svim zemljama svijeta. Prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj, svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje. Lani je ubijeno 14, a ove godine dosad već 12 žena. Teško je povjerovati da je godišnje 200 milijuna djevojaka i žena u Africi pod krinkom tradicionalnog obrezivanja i dalje podvrgnuto sakaćenju spolnih organa.
Index rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj
Ipak, dobre su vijesti da je prema podacima Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) u 2022. godini Hrvatska podigla svoj index na ljestvici rodne ravnopravnosti. Indeks prikazuje trendove u domenama rada, novca, vremena, moći, znanja, zdravlja i nasilja. Skala trendova proteže se od 1 do 100, gdje 100 znači postignuće u rodnoj ravnopravnosti u potpunosti. Ravnopravnost spolova u Hrvatskoj je i dalje ispod prosjeka EU, no manje nego prije. Od 27 država članica Hrvatska se u 2022. nalazi na 19. mjestu s 60.7 bodova, dok je ovogodišnji prosjek EU 68.6 bodova.
Između ostalog, interesantno je da je Hrvatska ostvarila napredak u domeni ravnopravnosti na pozicijama moći u ekonomiji i od čak 10 bodova. Jačanje ženskog poduzetništva edukativnom podrškom, mentorstvom i networkingom koju provodimo u grupi Žene i Novac nesumnjivo pridonosi tom cilju. Izvjesno je da je ekonomsko osnaživanje žena jedan od najdjelotvornijih način da se prevenira nasilje u obitelji.
Prema EIGE, glavni izazovi u našoj zemlji i dalje ostaju u domeni ravnopravnosti u diobi kućanskih poslova te skrbi za članove obitelji. Hrvatska u ovom segmentu bilježi jedan od najlošijih rezultata u Europi. Na žalost, blagi pad je također zabilježen i kod jednake participacije žena i muškaraca na tržištu rada, sektorske rodne segregacije, (ne)fleksibilnosti rada te prilika za napredovanje.
Želja nam je da radimo zajedno da narednih godina Hrvatska ostvariti napredak i u ovom važnom segmentu te dostigne kao minimum EU prosjek, piše zeneinovac.com
