Mnogi od nas ne peru kapute i rukavice dovoljno često, no zamislite samo s koliko prljavih stvari su ovi predmeti u kontaktu – od javnog prijevoza pa do svih drugih nečistih površina.
Ako ste dio onih 38% ljudi koji svoje kapute peru samo jednom godišnje ili rjeđe – ili onih 28% koji svoje šalove peru istom učestalošću – postoje dobre vijesti, prema dr. Thomasu A. Russou, šefu Odjel za zarazne bolesti Sveučilišta u Buffalu.
On navodi da nema puno zaraznih bolesti koje se prenose odjećom, no rizik ipak postoji.
Što se sve nakuplja na odjeći koju držimo mjesecima u skladištima i zatvorenim kutijama? Dr. Jameela Yusuff navodi da se bakterije i virusi ne zadržavaju predugo na odjeći te da obično nestanu kroz nekoliko dana ili tjedana. “Ne biste trebali imati problema s bakterijama i virusima.”
Veća je vjerojatnost da ćete se susresti s alergenima iz okoliša poput grinja i alergenima u zatvorenom prostoru poput dlake kućnih ljubimaca, koji se mogu nakupiti na odjeći tijekom skladištenja zbog vlage. Također, treba spomenuti i plijesan, osobito ako su predmeti bili na vlažnom mjestu. Zato je bolje odjeću skladištiti u plastičnim spremnicima i vrećama nego u kartonskim kutijama.
Izloženost ovim alergenima može aktivirati simptome kao što su kihanje, curenje iz nosa i svrbež očiju kod koji su osjetljivi ili imaju neke alergije.
“Također, potencijalno se mogu pogoršati simptomi astme i može se pogoršati ekcem”, navodi dr. Farnaz Tabatabaian, specijalist za alergije i imunologiju.
Dr. Lakiea Wright, alergolog-imunolog, navodi da su ovi alergeni izuzetno mali, ali da bi svakako trebalo oprati odjeću kako bi se smanjilo izlaganje vanjskim alergenima. Kapute, rukavice, šalove i slično trebali biste oprati i prije nego što ih spremite do nove zime.
Što ako nosite kaput, a ne niste ga prethodno oprali?
Iako će odjeća doći u kontakt s virusnim česticima, mikroorganizmima koji uzrokuju viruse hepatitisa A i B, stafilokoke, salmonelu, pelud je manji problem zbog hladnog vremena, piše Huff post.
Russo navodi da odjeća ipak može biti kontaminirana patogenima, virusima ili bakterijama koji mogu uzrokovati razne crijevne bolesti.
Yusuff savjetuje pranje zimske odjeće i dodataka tri do pet puta u sezoni, a dodatke koji su češće u kontaktu s prljavijim površinama, poput rukavica, trebalo bi prati i češće.
“Rukavice su najosjetljivije jer su u kontaktu sa svim i svačim. Nosite ih u javnom prijevozu, držite se za metalne šipke, otvarate vrata, pritišćete gumbe u dizalu – stoga biste ih trebali češće prati i to najmanje jednom tjedno”, pojašnjava Yusuff.
Ako nosite rukavice koje se ne mogu prati, preporučuje se da imate dva para pa ih mijenjate tijekom tjedna tako da bi virusne čestice mogle nestati. “Ako je nešto prljavo i kontaminirano, operite to što prije”, dodaje Yusuff.
Kako prati ovu vrstu odjeće?
Dr. Irfan Hafiz, specijalist za zarazne bolesti, savjetuje da uvijek pratite preporuke proizvođača koje su navedene na etiketi.
Osim za odjevne predmete koji zahtijevaju kemijsko čišćenje, Hafiz je rekao da će pranje u “najtoplijoj vodi koju proizvođač preporučuje” s deterdžentom i izbjeljivačem (na tkaninama sigurnim za izbjeljivanje) “ubiti svaki virus”.
Nakon toga tu odjeću stavite u sušilicu na toplinu koja se preporučuje na etiketi, piše N1.
