Pitanje je – bi li Sabljak bio vraćen na posao. To je pitanje broj jedan. Drugo, moguće je da ste na dobrom tragu, da se vladajući toliko inate prema tom čovjeku jer ne žele da Most na bilo koji način tu poentira, kazao je Grmoja
Kako se agonija oko povratka na posao diplomata Damira Sabljaka, koji je otkrio korupciju u Ministarstvu vanjskih poslova, i dalje nastavlja unatoč pravomoćnoj sudskoj presudi, saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja, ujedno i predsjednik saborskog Antikorupcijskog vijeća koje se ustrajno zalaže za okončanje te priče u korist Sabljaka, jučer je iznova upozorio na cijelu situaciju jer je Sabljaku ponovno onemogućen rad. Stoga su novinari danas u Saboru Grmoju pitali što je sad posrijedi u Sabljakovu slučaju i koji će biti daljnji oblik borbe za njega.
– Danas, upravo u vrijeme nogometne utakmice naše reprezentacije u Kataru, sazvana je rasprava u petom, ponovljenom postupku protiv diplomata Damira Sabljaka. Njemu je jučer, na temelju pravomoćne presude Visokog upravnog suda, onemogućen pristup radnom mjestu. To pokazuje da ministar Gordan Grlić Radman uopće ne želi poštovati presude hrvatskog pravosuđa. Ali to pokazuje i koliki je njihov očaj u prikrivanju korupcije pa idu toliko daleko da ne žele poštovati ni pravomoćne presude hrvatskih sudova. Ali, neće nas obeshrabriti. Nastavljamo borbu za Hrvatsku po mjeri svakog njenog čovjeka. I definitivno se nadam da će ova borba na kraju uroditi pobjedom, piše vecernji.hr.
I da će se Damir Sabljak vratiti na posao i da će svi oni koji su odgovorni za korupciju i koji su korupciju prikrivali, u konačnici odgovarati. Uskok i DORH su ušli u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i nadam se da ovo neće biti ona klasična hrvatska priča gdje ljudi koji prijavljuju korupciju na kraju nastradaju, a oni koji su korupciju činili i prikrivali budu nagrađeni još boljim pozicijama – kazao je Grmoja.
Na dodatno novinarsko pitanje – je li u priči o Sabljaku uzrok tog ustrajnog inata ministra Grlića Radmana sam Sabljak i ono što je on otkrio ili su glavni uzrok Most i Grmoja kao šef Antikorupcijskog vijeća, Grmoaj je uzvratio: – Iza Sabljaka su stale i druge stranke koje su u saborskom Antikorupcijskom vijeću, ne samo Most. Pitanje je – bi li Sabljak bio vraćen na posao. To je pitanje broj jedan.
Drugo, moguće je da ste na dobrom tragu, da se vladajući toliko inate prema tom čovjeku jer ne žele da Most na bilo koji način tu poentira. A to je žalosno. Žalosno je da se ne poštuju važeće pravomoćne sudske presude da bi se političkim konkurentima na neki način osvećivalo. To pokazuje kako oni vide pravo i pravdu. I što je još žalosnije, to pokazuje kako oni vide pravnu državu.
Potom je novinare zanimalo kako će se Most postaviti oko pitanja moguće obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, ako to pitanje stigne na dnevni red i glasanje u Sabor.
Na pitanje – biste li to podržali, Grmoja je odgovorio: – Mi najprije moramo vidjeti o kakvom se prijedlogu radi. Mi to još uvijek ne znamo.
Ne znamo radi li se tu o pirotehničarima, tehničkom osoblju i ostalom. Svoj smo satv već javno rekli, ako bi sve zemlje Europske unije i NATO saveza išle u tom smjeru, naravno da bismo onda i mi to podržali. Ali ako je Hrvatska tu jedina uz tek nekoliko drugih zemalja, to onda nema nikakvog smisla. To je onda samo nekakvo bildanje Plenkovićevih mišića unutar određenih struktura Europske unije. Na to sigurno nećemo pristati. Koja bi vam vrsta angažmana bila prihvatljiva, a koja ne bi, pitali su dalje novinari.
– Znači, svaka vrsta angažmana ako bi to bila zajednička odluka svih članica EU i NATO saveza. Ali ako se radi samo o nekom tehničkom osoblju, onda bismo to razmotrili. No, ponavljam, mi uopće ne znamo što nam se predlaže. Ne možemo reći hoćemo li glasati za nešto kada uopće ne znamo što je posrijedi. A naravno da je važno i to hoće li se taj neki angažman odvijati u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj zemlji. Moramo točno znato o čemu se radi – reče Grmoja. Za kraj odgovorio je i na pitanje o ulasku Hrvatske u Schengen i mogućoj austrijskoj blokadi toga. – Unatoč najavama iz Austrije mislim da će Hrvatska na kraju ipak dobiti zeleno svjetlo.
Samo je pitanje – koliko smo mi platili taj Schengen. Sjetite se sisačke rafinerije, onoga što je rekao svjedok Davor Mayer na svjedočenju pred saborskim Antikorupcijskim vijećem. On je rekao da su Mađari uvjetovali gašenje sisačke rafinerije preusmjeravanjem hrvatske nafte prema Mađarskoj kako bismo dobili zeleno svjetlo za Schengen i OECD. Zanimljivo, upravo u kolovozu 2018. potpisao se taj memorandum, a u studenom Mađari daju zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u OECD.
Sasvim je jasno da smo puno toga dali, a pitanje je koliko taj nefunkcionalni Schengen vrijedi i jesmo li za Schen trebali isporučiti hrvatsku energestku sigurnost u vidu sisačke rafinerije i obrade hrvatske nafte u Hrvatskoj, a ne kupnje skupljih derivata iz Mađarske – naglasio je Nikola Grmoja, piše vecernji.hr.