Znanstvenici su otkrili dokaze za najraniji poznati život na Zemlji u slojevitim stijenama u Zapadnoj Australiji. Fosili koje su pronašli istraživači u Prirodoslovnom muzeju u Londonu su stromatoliti – slojevito kamenje koje nastaje izlučevinama fotosintetskih mikroba.
Najstariji stromatoliti za koje se znanstvenici slažu da su ih napravili živi organizmi datiraju iz prošlosti 3,43 milijarde godina, ali postoje i stariji primjerci. U formaciji Dresser u zapadnoj Australiji pronađeni su stromatoliti stari 3,48 milijardi godina.
Međutim, milijarde godina izbrisale su tragove organske tvari u tim starijim stromatolitima, postavljajući pitanje jesu li ih doista formirali mikrobi ili su možda nastali drugim geološkim procesima.
Otkrića bi mogla imati implikacije na potragu za životom na Marsu. Stromatoliti u formaciji Dresser obavijeni su željeznim oksidom iz reakcije željeza s kisikom u atmosferi.
Marsova površina je na sličan način oksidirana – stoga ima hrđavo narančastu boju – ali bi njegove stijene mogle sadržavati slične strukture koje je ostavio drevni život na Marsu, piše svijetkulture.com.
Što su to stromatoliti i zašto ih istražuje NASA?
Stromatoliti (grč. stroma=podloga+lithos=stijena), fosilni ostaci djelovanja cijanobakterija (prema starom nazivu, modrozelenih algi), prvi su fizički dokazi o postojanju života na nešem planetu. Ove strukture nalik stijenama, formirane u plitkoj vodi od bakterijskih kolonija čiji su biofilmovi nahvatali, vezali i “cementirali” sedimentna zrnca, datiraju iz vremena od prije tri i pol milijarde godina, odnosno iz razdoblja proterozoika.
Bakterije u stromatolitima žive kao biljke: hranu stvaraju koristeći se sunčevom energijom te u tom procesu oslobađaju kisik. Stručnjaci smatraju da je količina tako oslobođenog kisika bila dovoljna da modificira Zemljinu atmosferu, što je pak otvorilo put razvoju životinja koje udišu zrak. Današnja nalazišta uglavnom su smještena uz hiperslana jezera i morske lagune, gdje su, zbog ekstremnih uvjeta, onemogućene ispaše životinja.
Jedna od takvih lokacija je Shark Bay u Zapadnoj Australiji, gdje su otkriveni brojni primjerci. Druga je Lagoa Salgada (“Slano Jezero”), u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Norte. Nalaze se i u slanim vodama u Cuatro Ciénegas, jedinstvenom ekosustavu u meksičkoj pustinji, te na jezerima Alchichica i Maar. Najveće nalazište slatkovodnih stromatolita jest jezero Salda na jugu Turske.
Tamošnje vode bogate su magnezijem, a strukture su izrađene od hidromagnezita. U sličnim uvjetima nastali su stromatoliti kanadskog jezera Pavilion, koje je, u suradnji s najuglednijim svjetskim sveučilištima, istraživala – NASA! Riječ je o projektu čiji je neposredni cilj proučiti uvjete na dnu jezera i razviti hipotezu o tome kako okolišni čimbenici utječu na mikrobiotički život, dok je kraljni cilj otkrivanje vjerojatnosti postojanja života na drugim planetima, piše povijest.hr.
