Dr. sc. Tonči Tadić, voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti u sklopu konzorcija EUROfusion i predsjednik Savjeta europskog projekta DONES-PreP, večeras je u središnjem HTV-ovom Dnevniku govorio o tom projektu kojim Hrvatska zauzima važno mjesto u korištenju fuzijske energije u Europi.
Projektom se predviđa partnerstvo Hrvatske i Španjolske u istraživanju fuzije, uz partnerstvo u razvoju i gradnji akceleratora DONES, te partnerstva hrvatskih i španjolskih kompanija na izgradnji opreme za velike znanstvene projekte.
S Tadićem smo razgovarali na dan kada su španjolski kralj Filip VI. i kraljica Leticija došli u posjet Hrvatskoj, a očekuje se i potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između hrvatskog ministarstva znanosti i obrazovanja i španjolskog ministarstva znanosti i inovacija o suradnji na izradi Programa DONES.
2035. godine u Granadi na jugu Španjolske trebala bi se početi graditi fuzijska elektrana DEMO, a projekt DONES trebao bi dati materijal za nju. Elektrana bi trebala biti stavljena u funkciju oko 2050. godine, a plan je da na godišnjoj razini opskrbljuje milijun i pol europskih kućanstava.
– DONES je projekt koji je nužan da bi se testirali materijali koji mogu izdržati izuzetno neutronsko zračenje u fuzijskoj elektrani DEMO, rekao je Tadić.
– Na DONES-u će oni biti proizvedeni pomoću akceleratora i posebnog slapa tekućeg litija. Oni će u jednom malom volumenu od par litara ostvarivati te efekte intenzivnog neutronskog zračenja kao da ste na površini sunca, dodao je.
Istaknuo je da je Hrvatska ključni partner Španjolskoj u osmišljavanju organizacijskih koncepata, ali i dizajnu i donaciji nekoliko ključnih komponenti, poput zadnjih šest metara akceleratora s nizom senzora i dijagnostičkih uređaja za, kako je napomenuo, najjači akcelerator u povijesti.
– Ne najveće energije, to je onaj u CERN-u, ali s najvećim intenzitetom snopa. Snaga snopa je otprilike 10.000 puta veća od onoga u CERN-u, naglasio je Tadić.
Što se tiče koristi za Hrvatsku, Tadić je rekao da su to u prvom redu reference za naše tvrtke jer se radi o prvom takvom uređaju u svijetu – na koji će se referirati i Japan i SAD kad budu radili svoju varijantu. Tu je i mogućnost zarade – osim 35 milijuna eura javne nabave koje će Hrvatska raspisati, tu je i 350 milijuna eura javne nabave koje će raspisati Španjolci, a na koji se mogu javiti i naše tvrtke temeljem sporazuma koji će biti potpisan sutra.
O udaru u Poljskoj
Tadić je u Dnevniku komentirao i sinoćnji incident u Poljskoj, gdje su projektili pogodili malo mjesto na samoj granici s Ukrajinom i ubili dva poljska građanina.
– Zabrinjavajuće je utoliko što će prije ili kasnije neka od te gomile ruskih raketa koje dolijeću, skreću, padaju, potrefiti možda jedan od ona dva reaktora koja su uz poljsku granicu u Ukrajini, a koji su oni stari, černobilskog tipa. I to je jedina stvar koja me zabrinjava u cijeloj priči, rekao je Tadić.
– A što se tiče ruskih navoda čija je bila raketa – ja Rusima ne vjerujem ni kad mi kažu koji je datum, dodao je.
Poljska i NATO objavili su da se vjerojatno radi o dijelovima raketa ukrajinske protuzračne obrane, a ne ruskom napadu, iako je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručio da Rusija snosi odgovornost jer je to izravni rezultat rata i niza napada iz Rusije na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pak vjeruje da je eksploziju prouzročio ruski projektil, piše HRT.hr.
