Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu bilježi rast temperature Jadrana u zadnjih 40-ak godina, i to ne samo na površini, već i u dubljim slojevima.
Prošlog kolovoza temperatura mora na 1200 metara dubine iznosila gotovo 15 stupnjeva. Jadranu, upozoravaju znanstvenici, prijete jače posljedice globalnog zagrijavanja.
Koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi se od 1950-tih godina povisila za više od 30 posto, odnosno za više od 50 posto u odnosu na razdoblje prije industrijske revolucije. Efekt staklenika je od kraja 19. stoljeća pojačan. Činjenica je da se od tada globalna temperatura Zemlje povisila za više od 1,5 stupnja, kako kaže dr. sc. Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo za Večernji.
“Taj ‘višak’ energije u atmosferi ne samo da mijenja dinamiku zračnih masa, već se apsorbira u kopno i more. Negdje jače izraženo, negdje slabije, to je za sobom donijelo klimatske posljedice na čitavoj zemaljskoj kugli. Danas, za razliku od Sredozemlja, stanovnici Bengalskog otočja se gotovo svakodnevno suočavaju s prirodnim katastrofama pojačanim klimatskim promjenama, posebice zbog snažnih poplava koje prodiru duboko u kopno. Zemlja koja je stanovnicima tog područja služila i za poljoprivredu postala je slana, što je osiromašilo plodnost. Zbog toga je većina stanovništva tog područja migrirala u sjevernije krajeve”, objašnjava.
Dodaje da najnovije Izvješće stručnjaka za klimatske i ekološke promjene za Sredozemlje navodi da je situacija na našem području za nijansu gora nego u ostatku svijeta. Promjene su najviše izražene na istočnom i središnjem dijelu, uključujući Hrvatsku i Italije.
Razina mora također raste, i to za desetak centimetara u posljednjih 40 godina, napominje, ponajviše zbog otapanja ledenih kapa u Europi i mijenjanjem dinamike Sjevernog Atlantskog oceana uslijed sve većeg otapanja leda na Grenlandu i Arktiku.
“Nažalost, sve klimatske projekcije regionalnih i globalnih klimatskih modela jasno pokazuju porast srednje razine mora u Sredozemlju, pa tako i u Jadranu. Samo je pitanje hoćemo li dočekati porast razine mora od 30-ak ili 80-ak centimetara do kraja ovog stoljeća, ovisno o budućim emisijama stakleničkih plinova u atmosferu i hoćemo li kao čovječanstvo svojim stilom života povisiti globalnu temperaturu Zemlje za 1,8 ili 4,3 stupnja. U svakom slučaju, porast srednje razine mora u Sredozemlju postat će dominantan faktor koji će dovesti do sve jačih i češćih obalnih poplava, na što mi moramo biti spremni”, ističe dr. sc. Dunić.
Na poplave u Jadranu, pojašnjava, utječu dva čimbenika – efekt inverznog barometra (smanjenje atmosferskog tlaka koje uzrokuje trenutno podizanje razine mora) i naguravanje morske vode prema sjeveru uslijed snažnog juga.
“Kada se još pridoda i podizanje srednje razine mora, visoka voda koja prodire u kopno može dovesti do rekordnih poplava. Vrlo je teško odrediti koja područja obalnog dijela Jadrana će biti pod većim ugrozama jer će porast srednje razine mora utjecati na gotovo čitavu obalu. No, sigurno je da će gradovi i naselja poput Venecije, Šibenika i Splita, koji su inače podložni udarima poplava, osjetiti još jače i snažnije prodiranje mora na kopno”, kaže.
Razdoblje evaporacije se već sad produljilo, dok je godišnja količina padalina sve manja. Zato je i slanost površinskih slojeva Jadrana viši od uobičajenog, a u porastu je od 2016. godine. Više temperature i salinitet već sada utječu na život svih morskih organizama Jadrana. To, nažalost, nije jedino što se mijenja. Pojačan unos ugljičnog dioksida u more mijenja i njegovu pH vrijednost.
“More polako, ali vidljivo postaje kiselije. Danas je zaista došlo vrijeme da kao društvo reagiramo i učinimo sve što je u našoj moći da koliko-toliko sačuvamo stabilnost okoline na koju smo svi navikli. Upravo zbog toga, hrvatski partneri Interreg projekta CREATE – Climate REsponses for the AdriaTic rEgion organizirali su početnu konferenciju “CREATE the future we need” na kojoj su vodeći hrvatski i talijanski stručnjaci, koji djeluju na području klimatskog istraživanja i prilagodbe duž̌ jadranske obale razmijenili svoja znanja, uvide u tehnologiju, te mogućnosti stvarnog djelovanja kako bi se zajedničkim naporima uspostavile odgovarajuće mjere zaštite za suočavanje s trenutnim i očekivanim klimatskim promjenama na čitavom Jadranu”, zaključuje dr. sc. Dunić, prenosi N1.
