Beskućništvo je u Hrvatskoj u porastu. Prema procjeni Hrvatske mreže za beskućnike u Hrvatskoj je najmanje dvije tisuće beskućnika – onih koji doslovno spavaju na ulicama. Najviše ih je u Zagrebu – bez toplog krova nad glavom je, procjenjuje se, tisuću ljudi. Usred sve veće inflacije, korone i potresa oni koji rade u prihvatilištima primjećuju da raste broj korisnika. A sve više je onih najstarijih – umirovljenika.
Sedamdeset i četiri su mu godine. I, kako kaže jedan Zagrepčanin s kojim je porazgovarala ekipa N1 televizije, spletom nesretnih okolnosti ostao je bez toplog krova nad glavom. Prije četiri mjeseca spas je našao u prihvatilištu za beskućnike.
“Ja sam bio u radnom odnosu do 91. godine i firma je otišla u stečaj, ostao sam bez posla, pokušao sam na sve načine da skupim radni staž, osnovao sam kazališnu grupu. Međutim na bazi amaterizma bilo je teško i tako sam morao zatvoriti firmu. Ostvario sam mirovinsku starosnu mirovinu koja je mala, nisam mogao plaćati stanarinu, režije su bile velike.”
On je tek jedan od stotinjak beskućnika u ovom prihvatilištu u Velikoj Kosnici. A poražavajući podaci šire se Hrvatskom u kojoj je najmanje 2.000 beskućnika – onih koji doslovno spavaju na ulicama. Najviše ih je u Zagrebu, a čak je 10.000 onih koji su u riziku od siromaštva. U doba krize ovakve tužne sudbine posebno zahvaćaju najstarije pa se u prihvatilište javlja sve više umirovljenika.
“Imali smo sad unazad jedno mjesec dana nekoliko zahtjeva za osobe iznad 65 godina gdje je problematično to što su mirovine niske, inflacija je i sve je poskupjelo, ne mogu više podmirivati troškove stanovanja i života. Tako da su primorani potražiti pomoć u centru za socijalnu skrb i doći ovdje u prihvatilište”, rekla je Andrea Kozec Prizanec, voditeljica prihvatilišta za beskućnike.
Prema Državnom zavodu za statistiku stopa siromaštva za one iznad 65 godina u 2021. bila je 34, 4 posto. Godinu ranije 31. Ne bi čudilo da ove godine bude još veća. Sami umirovljenici priznaju da im je 2022. teško financijski izdrživa.
“Spečem kruh onak’, i čaj i to mi je večera, ne treba se mesa jesti”, kaže nam jedan beskućnik.
Ako žele potražiti prihvatilište i prenoćište, u Hrvatskoj ih mogu pronaći na samo 15 lokacija i u nekoliko stambenih zajednica koje mogu primiti do 450 ljudi. Premalo, upozoravaju iz Hrvatske mreže za beskućnike:
“Zakonski je riješeno da svaki grad koji je središte županije mora imati barem prenoćište ili prihvatilište, a mi imamo gradova koji nemaju to. Propisano je da zakonom moraju otvoriti, a kako nisu predviđene kazne, ne pokreće se pod izlikom da nema beskućnika kod njih, a mi na terenu znamo da ima”, rekao je Drago Lelas iz Hrvatske mreže za beskućnike.
Tijekom zime zahtjeva za smještaj u prihvatilištima sve je više. A neizvjesno je kakva će biti ova zima u kojoj je inflacija narasla na 12,8 posto, a oni najsiromašniji – ujedno i najrizičniji – jedva krpaju kraj s krajem, piše N1.
