Niti 24 sata otkako je reformu stavio u javnu raspravu, ministru zdravstva Viliju Berošu stigle su kritike. Što kaže struka – donosi reporterka Dnevnika Nove TV Martina Bolšec Oblak.
Bolujete li “lažno”, kontrolori mogu provjeriti na kućnom pragu. Prema predloženim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, bolovanje vam mogu i zatvoriti, a pacijentu dati kaznu do 1990 eura. Liječniku i do 2650 eura.
“Oba su zakona jako represivna, i prema pacijentima i prema liječnicima. Ono što nije riješeno, to su grozne liste čekanja, nije riješena ni dobra i učinkovita organizacija zdravstvene zaštite, nije riješena niti kadrovska potpuno devastirana primarna zdravstvena zaštita”, kaže Nataša Ban Toskić iz KOHOM-a.
Prema predloženim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, mladi liječnici odradili bi godinu dana u obiteljskim ordinacijama.
“Rupe koje su nastale u primarnoj zaštiti planira se popuniti s netom diplomiranim liječnicima koji nemaju ni dana radnog staža”, dodaje Ban Toskić.
S manje eura mogla bi ostati ionako prazna zdravstvena blagajna.
“Po sadašnjem prijedlogu zakona, HZZO gubi 32 posto trošarina na duhan, to je do 2 milijarde kuna godišnje. To je nešto što nije dobro ni prihvatljivo i u tom zakonu nisu nikakva ozbiljna alternativna rješenja definirana ni predviđena”, kaže Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu.
Osobama bez dopunskog – maksmalni iznos participacije raste s 2000 na 4000 kuna.
“Mislim da će to imati primarni utjecaj na rast prihoda, kao i na broj osoba koje su osigurane dopunskim zdravstvenim osiguranjem jer su do sada te vrste usluga doplata financirale upravo iz dopunskog. E sad, kako će to utjecati na cijenu, hoće li zbog toga rasti i police osiguranja, to ćemo vidjeti”, upozorava Ana Bobinac s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
Unatoč glasnim kritikama i HDZ-ovih župana, u prijedlogu i dalje stoji i prebacivanje županijskih bolnica u državne. Uvela bi se “uskrata” liječnicima za privatni rad ako se utvrde “poteškoće u radu bolnice”. I ništa od toga, kažu u udruzi pacijenata – neće riješiti stare boljke sustava.
“Kako je uopće moguće nešto iznijeti javno, a da se nije pitalo pacijente koji su to problemi kojima se godinama muče i na osnovu toga mijenjati što treba hrvatskom pacijentu”, kaže Jasna Karačić iz Udruge hrvatskih pacijenata.
Što će od cijelog popisa izmjena zaista zaživjeti, znat će se nakon 3. listopada, do kada traje javna rasprava o dva ključna zakona dugo iščekivane zdravstvene reforme, piše dnevnik.hr.
