Razlika između najvećih i najmanjih plaća u Hrvatskoj iznosi i do 5 tisuća eura. 560 eura je novi minimalac, od početka iduće godine. Ali petina hrvatske radne snage ima plaću manju od 4800 kn, točnije 630 eura
Nije čudno da su ljudi u Hrvatskoj opsjednuti cijenama hrane, na to nam ionako odlazi 40 posto kužnog budžeta – a situacija je sve gora. Jer – brže rastu cijene svega nego plaće.
Dobra je zato vijest da će minimalna plaća od 1. siječnja biti 560 eura – što je 60 eura više nego danas.
Povišice bi mogli dobiti i svećenici, i Andrej Plenković i Zoran Milanović. Ali učitelji na ono što im se zasad nudi kažu – ne dolazi u obzir.
U školi radi već 30 godina, kroz njezine klupe prošlo je 7 generacija đaka koje je Gordana naučila pisati, čitati, zbrajati i pjevati. U pauzama od podučavanja – mora javno tražiti povišicu. Za sebe i sve učitelje.
“Ja ne znam ako smo ikada dobili povećanje plaće, a da nismo morali ili prosvjedovati ili štrajkati ili moliti”, kaže učiteljica razredne nastave Gordana Miota Plesnik.
Zbog dugogodišnjeg staža Gordana je zaradila plaću od 1088 eura. Vlada joj nudi 1122 eura sada i 1140 eura u siječnju. Sindikati traže 1155 eura sada i 1200 eura iduće godine.
“Plaće učitelja početnika su između 5500 i 6000 kuna, ovisi gdje stanuju i o prirezima, ali u tom omjeru se kreću”, kaže Miota Plesnik.
Nije tu riječ samo o učiteljima i profesorima, već i o liječnicima, kulturnim radnicima, zaposlenima u sustavu socijalne skrbi. Jesu li spremni za štrajk ako ne udovolje njihovim zahtjevima?
“Mi smo uvijek spremni za štrajk jer to je jedini način da nešto dobijemo”, dodala je učiteljica.
“Ovo je još jedna kap u čaši koja se već lagano prelijeva. Ljudi su spremni i na sindikalne akcije”, kazao je tajnik Hrvatskog liječničkog sindikata Kristijan Ćupurdija.
Državnim službenicima – policajcima, pravosudnim djelatnicima i političarima, Vlada je dala isti prijedlog. Dođe li do toga – Andrej Plenković bi dobio povišicu od 100 eura, a Zoran Milanović od 117.
Povišicu će dobiti i svećenici. Potvrdili su to iz Hrvatske biskupske konferencije, ali nisu rekli koliko.
“Što se tiče unutarnjeg ustroja, s obzirom na vjerske službenike, bit će određenih povećanja zbog povećanja životnih troškova u posljednje vrijeme, pa tako će o tome biti obaviješteni ordinarijati i župe”, govori Krunoslav Novak, generalni tajnik HBK-a.
Iako sve poskupljuje – misna nakana ostaje ista. Ako hoćete platiti misu za nekoga, umjesto dosadašnjih 50 kuna od 1. siječnja ćete platiti 7 eura.
“Tako da se dodatno ne opterete vjernici”, kaže Novak.
Jer prosječna plaća vjernika i nevjernika nije velika – krajem 2019. iznosila je 852 eura, danas je riječ o 1020 eura. S druge strane inflacija je u istom periodu narasla s 0,6 na 12,8 posto.
“Prvo što se događa kada inflacija veća od rasta plaća je, onda kupovna moć dohotka pada. Za isti dohodak možemo kupiti manje jer su cijene robe veće. Tako da generalno životni standard naših građana pada”, tvrdi ekonomist Ljubo Jurčić.
Nekima pada, a nekima raste – IT je jedan od rijetkih sektora koji prati inflaciju. Inženjeri mjesečno zarade između 3.5 i 5.5 tisuća eura.
“Plaće rastu i zbog inflacije, i to globalne. One rastu godišnje, međutim ove godine je to jako povećano zbog krize. I onda se dešava da su nekoliko puta ove godine poslodavci povećavali, čak i linearno, zaposlenicima plaće. Koliko je meni poznato bila su 2 vala povećanja, sigurno će ih biti još”, kazuje član Uprave Algebre Hrvoje Balen.
Razlika između najvećih i najmanjih plaća u Hrvatskoj iznosi i do 5 tisuća eura. 560 eura je novi minimalac, od početka iduće godine. Ali petina hrvatske radne snage ima plaću manju od 4800 kn, točnije 630 eura. Što je najgore, baš za tih 280 tisuća ljudi najmanje je izvjesno da će plaće pratiti inflaciju, piše rtl.hr.
