Sustav prijave profesionalnih bolesti maksimalno je birokratiziran u svrhu dobivanja lažne statistike, naročito za COVID-19. Morate poslati šest preporučenih pošiljki ako želite prijaviti profesionalnu bolest, što demotivira svakoga tko može podnijeti prijavu, ističe Tomislav Furlan
Učiteljica iz Njemačke koja je ovih dana podigla sudsku tužbu protiv države kako bi joj se oboljenje od COVID-19 priznalo kao ozljeda na radu, jedna je od mnogih koji su u vrijeme pandemije dobili COVID-19 na radnom mjestu. Priznanje bolesti kao ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, ovoj učiteljici bi donijelo novčanu odštetu, a ujedno bilo i presedan za sve takve slučajeve u Njemačkoj. U Hrvatskoj sličnih postupaka zasad nije bilo, no stručnjaci tvrde da je prijavljivanje bolesti COVID-19 kao profesionalne bolesti daleko podcijenjeno u odnosu na stvarno stanje.
COVID-19 u Hrvatskoj se priznaje kao profesionalna bolest ako je zaraza posljedica izloženosti virusu na radnom mjestu.
Novčane nadoknade
Priznanje tog statusa nosi određene financijske prednosti, kao i mogućnost primanja dugotrajne naknade u slučaju post-COVID-a ili naknadu od poslodavca u slučaju trajnih posljedica bolesti.
U slučaju da radnik dobije COVID-19 i on mu se prizna kao profesionalna bolest, za vrijeme bolovanja ima pravo na naknadu plaće u 100-postotnom iznosu, i to u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci, a nakon toga na naknadu plaće u iznosu od 50 posto zadnje isplaćene naknade plaće sve dok traje privremena nesposobnost za rad.
Prema podacima Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), s prijavljenih 1.700 slučajeva u 2021. godini COVID-19 doveo je do iznimnog porasta prijava profesionalnih bolesti. U ukupnom broju prijava, koronavirus je zauzeo čak 96 posto. Najveći je broj prijava zabilježen u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1.529 prijava), jer su djelatnici u ovim sektorima i bili u najvišem riziku od zaraze na radnom mjestu. Zatim slijedi javna uprava i obrana te socijalno osiguranje sa 63 prijave, dok su u resoru obrazovanja zabilježene samo četiri prijave…
Na račun profesionalnih bolesti zbog COVID-19 plaćeno je 2.566 dana bolovanja s prosječnim trajanjem od 16 dana po slučaju. Uvjerljivo je najviše prijava bilo u Slavoniji, i to Osječko-baranjskoj županiji (ukupno 396 prijava), na drugom mjestu je Primorsko-goranska županija s 250 prijava, a na trećem Grad Zagreb sa 180 prijava. U 75 posto slučajeva radilo se o ženama, prosječne dobi od 46 godina.
Nerealna slika
Iako je stopa profesionalnih bolesti u pandemiji deseterostruko skočila, jer je u 2019. prijavljeno 135, a u 2020. 264 slučaja profesionalne bolesti, u Hrvatskom društvu medicine rada tvrde da je takva slika daleko od realne.
– Kod nas je sustav prijave profesionalnih bolesti maksimalno birokratiziran u svrhu dobivanja lažne statistike, naročito za COVID-19. Sustav je namjerno birokratiziran, tako da morate poslati šest preporučenih pošiljki ako želite prijaviti profesionalnu bolest. Tako se demotivira svatko tko može podnijeti takvu prijavu, od liječnika obiteljske medicine, specijalista medicine rada, samog bolesnika, pa do poslodavca, upozorava Tomislav Furlan, predsjednik Društva. Tvrdi i kako mnoge prijave u nadležnim institucijama ne priznaju jer nisu udovoljile svim kriterijima koje se mora ispuniti.
– HZJZ je, na primjer, tražio mišljenje nadležnog epidemiologa, što je u vrijeme vrhunca zaraze bilo nemoguće dobiti. Takav je uvjet uz to suprotan Zakonu o zaštiti na radu, jer zakon tako nešto nije propisao. Epidemiolozi su bili prekapacitirani, a puno je prijava odbijeno samo iz tog formalnog razloga. Sustav se jako potrudio da imamo lažno maleni broj slučajeva priznatih profesionalnih bolesti. Jasno je i zašto, jer bi netko onda tražio isplatu naknade, ističe Furlan.
Nekima je ionako bolovanje zbog COVID-19 bilo plaćeno u 100-postotnom iznosu plaće, pa im se nije dalo prijavljivati profesionalnu bolest, ali u slučaju da osjete neke posljedice po zdravlje kasnije, naknadu na taj račun više ne mogu realizirati. U slučaju da je COVID-19 izazvao drugu bolest, na primjer miokarditis, koji može uzrokovati i invalidnost, ako radniku nije priznat kao profesionalna bolest, on neće imati pravo na naknadu, piše novilist.hr.
