Nekada se ulična rasvjeta sastojala od plinskih lampi koje su zahtijevale ručno paljenje. Nekoliko stotina godina kasnije sve je postalo električno, a sada sve veći broj zemalja prelazi na LED rješenja za kućno, ali i ulično osvjetljenje.
S jedne strane, ovo je štedljivija i dugovječnija varijanta. Međutim, nije sve baš toliko jednostavno i postoje ozbiljni negativni utjecaji koji zabrinjavaju znanstvenike.
Prvo pitanje koje se postavilo kada su se pojavile prve LED žarulje za kućnu upotrebu bilo je jesu li one stvarno toliko štedljivije i dugovječnije od klasičnih žarulja. Mnogi su bili skeptični jer je cijena bila drastično viša u usporedbi s tradicionalnim rješenjima. Međutim, malo-pomalo sve više ljudi okretalo se LED rješenjima, pa sada malo tko nema barem jednu LED žarulju u svom domaćinstvu.
LED jest daleko štedljivije rješenje kad ih usporedimo s klasičnim žaruljama, i to za čak 75 posto. Primjera radi, LED žarulja od 11 vati uspijeva proizvesti razinu osvijetljenosti usporediv s 50 vati klasične žarulje. Naravno, ne treba zaboraviti ni CFL žarulje kao također štedljivu alternativu, ali trenutni fokus je na LED žaruljama.
Što je problem?
Problem s LED osvjetljenjem jest tip svjetlosti koju ove žarulje proizvode, a koja je specifičnog “širokog bijelog” spektra koje je manje prirodno u usporedbi s ranijim rješenjima.
Znanstvenici su zabrinuti zbog nepovoljnog efekta koji ovakav način rasvjete može imati na prirodne ekosustave, ali i na ljude koji žive u područjima u kojima se koristi veliki postotak LED kućne i ulične rasvjete.
Negativan utjecaj na zdravlje ljudi
Američko medicinsko udruženje (AMA) je 2016. objavilo rad u kojem tvrdi da LED tehnologija može imati negativni utjecaj na zdravlje ljudi.
LED svjetla emitiraju svjetlost iz kratkovalnog, visokoenergetskog plavog i ljubičastog kraja spektra vidljive svjetlosti.
Ovaj svjetlosni opseg kontrolira naš ciklus spavanja i ispravna ekspozicija je važna za održavanje našeg cirkadijalnog ritma. Zato ne čudi što se mnogi ljudi žale na svrbež, crvenilo u očima i blage glavobolje nakon neprekidnog izlaganja LED svjetlima.
Takozvanu „plavu svjetlost“ LED žarulje emitiraju bez obzira na vrstu i toplinu, ali uvijek je bolje izabrati topliju varijantu gdje je emisija reducirana, prenosi Nova.rs.
AMA kaže da doživotno izlaganje mrežnice i leće plavom svjetlu LED dioda može povećati rizik od katarakte i degeneracije makule povezane s uzrastom. Studije također otkrivaju da svjetlost koju emitiraju LED diode može izazvati promjene na mrežnici, ako postoji velika izloženost čak i u kratkom vremenskom razdoblju.
Nacionalna agencija za sigurnost hrane, životne sredine i zdravlja na radu u Francuskoj također tvrdi da plavo svjetlo u LED osvjetljenju koje se sve više koristi u našim domovima može oštetiti mrežnicu oka i poremetiti naš biološki ritam i ritam spavanja.
To se odnosi i na LED ekrane, ali novi telefoni i monitori dolaze sa softverskim filterima koji reduciraju količinu štetne plave svjetlosti, poput opcije „Night light“ na Windowsu ili „Night Shift“ na iPhoneima, ali i drugim uređajima.
U svrhu otkrivanja pokrivenosti ovakvom vrstom osvjetljenja, znanstvenici su koristili foto materijal dobiven posredstvom Međunarodne svemirske stanice. Na fotografiji ispod vidi se jasna razlika u boji ulične rasvjete između Belgije, koja koristi natrijske žarulje niskog tlaka (narančasta nijansa), zatim Nizozemske, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva koje koriste natrijske žarulje visokog tlaka (žućkasta nijansa) i Njemačke, koja koristi fluorescentne žarulje(plavičasta nijansa).
Prema ovim fotografijama, prihvaćanje LED ulične rasvjete događa se drugačijim tempom u različitim zemljama, a samim se time istražuje i potencijalni negativni udar na prirodne ekosustave u tim područjima, posebice na insekte i šišmiše. Ove promjene u spektru boja i neprirodnom noćnom osvjetljenju mogu dovesti do niza negativnih bioloških utjecaja koji se još uvijek istražuju, pa tako sami rezultati nisu konkluzivni.
Međutim, neki od trenutno prepoznatih su poremećaj biološkog ritma i sna, negativan utjecaj na vid, ometanje astronomskih ispitivanja, supresija melatonina u tijelu, fototaksija, čudno ponašanje šišmiša i drugi, piše N1.
