Ekonomski analitičar Damir Novotny bio je gost Dnevnika N1 i komentirao pad potražnje za osnovnim namirnicama nakon poskupljenja zbog inflacije.
Novotny je na početku kazao da cijene baš ne divljaju.
“U ekonomskim terminima, ako je inflacija desetak posto, to još nije hiperinflacija. Cijene rastu. Ove godine je prosječna plaća prešla granicu od 1000 eura, što znači da kućanstva imaju veću kupovnu moć nego prije 20 godina. Kućanstva se ponašaju racionalno. Ako je neka cijena viša iznad mojih očekivanja, tada će potražnja pasti. Kad imamo proizvode koji imaju neelastičnu potražnju kao što su cigarete, alkohol, gorivo – tu potražnja ne pada”, objašnjava.
Supstitucija proizvoda
Dohotci kućanstva su se, tvrdi, preselili na neke druge proizvode pa sad više potrošimo na gorivo, a ne vozimo se manje.
“Pritom bi bilo pogrešno zaključiti da su naši sugrađani gladni. To jednostavno ne bi bio dobar zaključak. S obzirom na to da smo imali vrlo ozbiljan fenomen bacanja hrane. Došlo je do nekih racionalnih odluka potrošača”, ističe.
Objasnio je da ako cijena raste do nekih granica kad kućanstva to ne mogu izdržati, jednostavnoće se smanjiti potražnja ili će se supstituirati nekim drugim proizvodima.
“Ulje se recimo lakše supstituira sa svinjskom masti koja je jeftinija. Moramo biti jako oprezni oko toga živi li se lošije. Mi imamo osjećaj da lošije živimo, ali ukupna potražnja kućanstava koja raste to ne pokazuje. Jednako tako ne pokazuje podatak da su kućanstva krenula u kupovinu stanova po vrlo visokim cijenama. Dohotci kućanstva se jednostavno sele u neka druga područja, a smanjuje se potražnja za ovim proizvodima koji su bili nekad jeftini pa smo ih kupovali i bacali”, kazao je Novotny.
Cijene su narasle i zbog turizma, pojasnio je.
“Turistička potražnja je nekome blagoslov, a nekome je donijela i štete. Cijene koje su postignute na turističkom tržištu su značajno više da nema takve potražnje. Cijene u jadranskoj Hrvatskoj nisu jednake cijenama u istočnoj Hrvatskoj. Trebalo bi ponderirati i troškove i cijene. Bilo bi loše i jako pojednostavljeno tumačiti pad potrošnje za ovim bazičnim artiklima, da je to odjednom Hrvatska pala u ekonomskom razvoju. To se još nije dogodilo”, rekao je, piše N1.
