Nakon što je u eksploziji u subotu uništen dio Kerčkog mosta, Rusija je krenula u brutalnu osvetu. Tijekom noći sa subote na nedjelju u snažnom granatiranju jugoistočnog ukrajinskog grada Zaporižja ubijeno je najmanje 17 civila, a nekoliko desetina je ozlijeđeno.
Kerčki most je ključna cestovna i željeznička poveznica poluotoka Krima s Rusijom. Do danas popodne Ukrajina nije izravno preuzela odgovornost za eksploziju na krimskom mostu, piše Jutarnji list.
No, ruski nacionalisti već traže osvetu. Potvrdio je to i Sergej Aksjonov, guverner Krima kojega je na tu dužnost postavila Moskva. “Situacija je neugodna, ali nije fatalna”, rekao je Aksjonov. “Naravno, emocije su proradile i postoji zdrava želja za osvetom.”
Putinov dekret
Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je potpisao dekret o pojačanim sigurnosnim mjerama mosta, kao i infrastrukturi koja opskrbljuje Krim električnom energijom i prirodnim plinom te je naredio istragu.
Pojedini ruski dužnosnici upozoravaju kako Moskva mora reagirati brzo i ekstremno oštro jer će u suprotnom pokazati slabost dok se suočava sa stalnim gubicima na bojnom polju i sve glasnijim kritikama.
Propagandisti Kremlja i ruski vojni blogeri mjesecima predlažu “totalni rat” koji bi uključivao uništavanje ukrajinskih elektrana, vodovodnih i transportnih sustava koji se koriste za uvoz zapadnog naoružanja. “Ukrajina mora biti bačena u mračni srednji vijek. Mostovi, brane, željeznice, elektrane i drugi slični infrastrukturni objekti moraju biti uništeni”, poručio je Vladimir Solovjev, jedan od najistaknutijih Putinovih propagandista.
Iako je Kremlj rekao da ne cilja civile, Putin je upozorio da bi napadi na kritičnu infrastrukturu mogli postati norma. Nekoliko sati nakon eksplozije Kremlj je imenovao novog generala, Sergeja Surovikina, zapovjednikom ruskih snaga u Ukrajini. Surovikin je poznat kao nemilosrdan zapovjednik kratkog fitilja, brutalan čak i za standarde ruske vojske, te je malo vjerojatno da će pokazati puno milosti prema civilima.
Ruski okupatori su tijekom subote i nedjelje granatirali stambene zgrade i civilnu infrastrukturu u Zaporižju, oko 120 kilometara od najveće europske nuklearne elektrane pod ruskom kontrolom. Taj napad, u kojem su ubijeni i ozlijeđeni deseci ljudi, označava veliki preokret u taktici Moskve. Nakon što su ukrajinske snage početkom rujna počele ponovno zauzimati dijelove okupiranog teritorija, Moskva je odgovorila napadima na kritičnu civilnu infrastrukturu.
Udari označavaju novu fazu u ratu, u kojoj Rusija cilja civile daleko od prve linije, sije strah i paniku dok se približava zima, a građani se bore s poplavama i hladnim noćima. Tijekom proteklog mjeseca rusko topništvo pogodilo je elektrane u Harkivu, Zmijivu, Pavlohradu i Kremenčuku, zbog čega su stotine tisuća ljudi u istočnim i središnjim dijelovima Ukrajine ostale bez struje.
Ruske trupe također su uništile branu u Krivij Rihu, rodnom gradu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, te su u više navrata ostavile cijelu sjeveroistočnu regiju Harkiv bez struje i vode.
U napadima na civilne ciljeve uključili su se i dronovi-kamikaze koje je Rusija kupila od Irana. Napadi na infrastrukturu Od početka rata krajem veljače Rusija je izvršila oko 4000 napada na ukrajinsku infrastrukturu. Međutim, većina tih napada imala je neku vojnu svrhu, navodi ukrajinsko ministarstvo infrastrukture.
Rusija u posljednjih mjesec dana gađa civilnu infrastrukturu sugeriraju taktičku promjenu pokrenutu nakon niza ruskih poraza.
“Moskva očito nije u stanju, u dogledno vrijeme, poraziti ukrajinsku vojsku. To im je dalo dodatni razlog da zagorčaju život Ukrajincima uništavajući kritičnu infrastrukturu. Ti napadi imaju malu vojnu vrijednost”, rekao je za Wall Street Journal John E. Herbst, bivši američki veleposlanik u Ukrajini.
Diljem Ukrajine radnici na kritičnim infrastrukturnim objektima sada provode vježbe o tome kako se nositi s napadima raznih vrsta. Kako se zima približava, ukrajinski dužnosnici pripremaju građane za slučaj da plinovodi budu pogođeni i opskrbljuju skloništa generatorima, piše Jutarnji list.
