Globalna pandemija koronavirusa u posljednje je dvije i pol godine uzdrmala sve što znamo o našim životima, od toga kako odlazimo na posao i u školu do socijalizacije i povjerenja u zdravstveni sustav. Novo istraživanje pokazuje da je vjerojatno promijenila i naše osobnosti, ali ne nabolje.
Uobičajeno je da glavne karakterne osobine ostaju stabilne i gotovo nepromijenjene kroz život, a najveće se promjene događaju u ranoj odrasloj dobi ili kod izrazito stresnih osobnih događaja. Vrlo se rijetko događaju promjene u osobnosti na razini populacije, čak i nakon velikih stresnih događaja, a studija objavljena u časopisu PLOS One otkriva da se upravo to dogodilo u pandemiji.
Znanstvenici su na početku pandemije primijetili malu i suprotnu očekivanjima karakternu promjenu. Otkrili su porast neuroticizma, jednog od tri osnovna modela ličnosti vezan uz stres i negativne emocije. U novoj studiji proučavali su promjene kroz druug i treću godinu pandemije.
Jedna od autorica nove studije Angelina Sutin, profesorica bihevioralnih znanosti na državnom sveučilištu na Floridi, kaže da se sad dogodio potpuno drugačiji obrazac promjena.
U kasnijim fazama pandemije psiholozi su primijetili značajan pad karakteristika koje nam pomažu u raznim društvenim situacijama, povjerenju prema drugima, kreativnosti i odgovornom ponašanju. Promjene su bile posebno vidljive kod mlađih odraslih osoba.
Stručnjaci smatraju da je do promjene došlo jer se promijenio stav javnosti prema pandemiji: “U prvoj godini je došlo do zajedništva, zbijanja redova zbog straha. No, u drugoj je godini jako pala podrška odgovoru na pandemiju, a pojavilo se otvoreno neprijateljstvo prema mjerama i restrikcijama. Sva kolektivna dobra volja koju smo imali, izgubila se i to je vjerojatno snažno utjecalo na osobnosti.”
Kako bi došli do konkretnog zaključka, analizirali su ankete iz tri perioda – prije pandemije, odnosno prije ožujka 2020., u vrijeme prvog lockdowna i anketu u posljednjoj godini. Studija je promatrala pet dimenzija ličnosti – neuroticizam (stres), ekstrovertiranost (povezivanje s drugima), otvorenost (kreativno razmišljanje), povjerljivost (koliko se osobi može vjerovati i koliko vjeruje) te odgovornost (organiziranost, disciplina i odgovornost), prenosi NPR.
I dok se ove osobine kroz život ne mijenjaju radikalno, kod mladih ljudi je generalno primijećen trend pada neuroticizma kako stare i postaju zreliji, kao i rasta povjerljivosti i odgovornosti. Radi se o uobičajenom “putu prema zrelosti”, kažu stručnjaci. Nova studija, pak, otkriva potpuno suprotan obrazac kod mlađih odraslih osoba u vrijeme pandemije.
Znanstvenici su otkrili da su u ove dvije i pol godine ekstrovertiranost, otvorenost, povjerljivost i odgovornost pali u populaciji, a povećao se neuroticizam.
Profesor psihologije na Sveučilištu Washington Joshua Jackson, koji se bavi proučavanjem faktora odgvoornih za promjene osobnosti, rekao je da su ova otkrića značajna i da pokazuju da mladi još nisu učvrstili pozicije u društvenom kontekstu, na poslovima i među prijateljima. Oni su najpodložniji karakternim promjenama, ističu.
A u pandemiji je sve ono na što se oslanjaju bilo poremećeno – škola, druženje, posao… Psiholozi se probojavaju da takve promjene mogu imati dugoročne posljedice. Autori studije se slažu da je odgovornost povezana s boljim profesionalnim postignućima, boljom plaćom i nižim rizikom od kroničnih bolesti. Neuroticizam je, pak, povezan s rizičnim ponašanjem po zdravlje i slabim mentalnim zdravljem.
Dugoročne promjene ili kratkotrajan šok?
Zabilježene promjene ličnosti nisu bile enormne, ali su odgovarale tipičnim karakternim promjenama koje se javljaju kasnije u životu. Znanstvenici napominju da činjenica da su promjene otkrivene diljem populacije dokazuje koliko je pandemija bila drugačija od svega što nas je dosad zadesilo.
No, opće je pravilo da životni događaji nemaju široki utjecaj na ličnosti pa će zato tek buduće studije otkriti radi li se o dugoročnim, životnim promjenama ili kratkotrajnom šoku.
Premda su nova otkrića značajna na razini populacije, vjerojatno nisu razlog za osobne probleme. Pa prije nego što optužite pandemiju za svoje loše raspoloženje, sjetite se da su je karakter uglavnom dugoročno otporan.
Također, ni društvene promjene u pandemiji nisu vječne pa psiholozi očekuju da se i ove posljedice promijene, prenosi N1.
