Ina se može i mora vratiti u hrvatske ruke, rekao je Davor Štern, bivši ministar gospodarstva s međunarodnim iskustvom u naftnom i plinskom biznisu, danas u HTV-ovoj emisiji Nedjeljom u 2, u kojoj je među ostalim govorio i o energetsko-ekonomskom aspektu rata u Ukrajini i odgovorio na pitanje je li SAD-u u interesu slaba Europa.
Štern je odbacio tvrdnje da je ruski špijun zbog svojih stavova o štetnosti sankcija protiv Rusije za EU. Rekao je da su ga nazivali i izraelskim špijunom jer je živio u toj zemlji, našalivši se da je “multinacionalni James Bond”. Poručio je da ga to ne smeta i da zna tko je, te da nije rusofil, ali ni rusofob.
– Ja nisam rusofil, ja samo poštujem rusku naciju. Ne ovo što sad radi. Poštujem rusku literaturu, muziku, šahiste – rusku kulturu kao takvu jer je to jedna od rijetkih velikih svjetskih nacija koje su dale jako puno kvalitete u tom jednom području, rekao je Štern.
Naglasio je da voli i Ukrajinu, da mu je žao njezinih ljudi te da suosjeća s njima.
“Ne radim za Ruse”
Istaknuo je da je radio i za Amerikance i za Ruse te da pokušava biti realan i pravedan u svom razmišljanju. Rekao je da sada ne radi za neku rusku kompaniju.
– Odgovor je – ne, ne radim za Ruse. Ovo što govorim govorim iz jednog čisto racionalnog razloga, poručio je.
Ustvrdio je da je ono što se događa na polju energetike od samog početka agresije na Ukrajinu “dosta nerazumno”. Rekao je da neke zemlje poput Mađarske “i dalje dobivaju 100 posto plina iz Rusije, vjerojatno i Poljska”, kao i da plin i dalje teče cijevima koje prolaze ukrajinskim teritorijem.
– U trgovini je to uvijek bilo tako, dodao je.
Rekao je i da je Europa uživala benefite jeftine ruske energije od 1945. godine naovamo.
Štern je također izrazio uvjerenje da se rat ne može dugo nastaviti te da nitko neće ići na varijantu nuklearnog rata.
Komentirajući oštećenja na Sjevernom toku rekao je da Rusima “sigurno nije u interesu” da sabotiraju taj plinovod te je podsjetio na izjavu američkog predsjednika Joea Bidena prije napada Rusije na Ukrajinu da neće dozvoliti rad Sjevernog toka 2.
“Nakana Amerike da vrati industriju u Ameriku slabljenjem Europe i otvaranjem opet europskog tržišta za njezine proizvode – mislim da to nije nekakav “science fiction””
“SAD-u ne odgovara jaka Europa i Rusija u kohabitaciji”
Štern je rekao i da se boji kako će nastavak rata u Ukrajini sa sadašnjim stavom Europe dovesti do slabljenja njezine ekonomske moći, zbog čega će Europa sve teže moći servisirati velike skokove cijena. Upitao se kome to odgovara.
– Sjedinjenim Državama ne odgovara jaka Europa i Rusija u kohabitaciji. To im definitivno ne odgovara, rekao je Štern na pitanje urednika i voditelja Aleksandra Stankovića odgovara li SAD-u slaba Europa.
Ustvrdio je i da industrijska moć SAD-a pada već zadnjih 15 godina. Osvrnuo se na tezu da bi jedna od beneficija slabljenja Njemačke za SAD bila da se njemačka proizvodnja preseli u Ameriku, upozorivši da bi to imalo posljedice i za hrvatske gastarbajtere, “koji bi bili među prvima koji bi se silom prilika vratili u Hrvatsku”.
– Nakana Amerike da vrati industriju u Ameriku slabljenjem Europe i otvaranjem opet europskog tržišta za njezine proizvode – mislim da to nije nekakav “science fiction”, rekao je Štern.
“Ina se može i mora vratiti u hrvatske ruke”
Na pitanje može li se Ina vratiti u hrvatske ruke odgovorio je potvrdno.
– Može. Ina se može i mora vratiti u hrvatske ruke, poručio je Štern.
Rekao je da će Mađari teško ispustiti kormilo iz ruku kad su jednom već sjeli za njega. Kao rješenje predložio je “mirnu, prijateljsku rastavu” gdje bi se imovina podijelila u odnosu na vrijednost akcija mađarske i hrvatske strane.
Na pitanje zašto je pristao biti na listi Milana Bandića odgovorio je da je “vjerovao u promjene”.
– Dok netko nije osuđen, ja sam tu jako oprezan u svemu tome. Ne vjerujem baš svim… Koliko imamo optuženih i koliko malo osuda, rekao je Štern.
Bio je kritičan prema prodaji Bijelih noći, Ininog naftnog polja u Sibiru, rekavši da su time izdani interesi RH.
Ustvrdio je i da je Ina bila herojska kompanija u vrijeme Domovinskog rata te da bismo se bez nje bili teško izvukli.
Štern je u emisiji govorio i o svojim godinama rada u Sovjetskom Savezu i Rusiji, razlozima povratka u Hrvatsku, odnosima Tuđmanove vlasti s Izraelom, električnim automobilima i drugim temama, prenosi HRT.
