Uz nove mjere i vaučere cijene jesu osjetno niže, ali i takve su mnogima – neizdržive.
Mnogi poduzetnici čiji opskrbljivači sa zadnjim danom rujna prestaju s pružanjem usluge isporuke plina tražili su proteklih tjedana informacije kako osigurati plin nakon 1. listopada i predahnuli su nakratko kada im je rečeno da će taj problem preuzeti HEP Plin kao zajamčeni opskrbljivač.
Sada ostaje drugi problem, a to su i dalje visoke cijene plina. Točno je da su te cijene, kaže Poslovnom dnevniku Sadmir Hošić iz HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika, osjetno niže od onih koje mogu dobiti kod tržišnih opskrbljivača, koje se k tomu utvrđuju na dnevnoj razini i imaju velike oscilacije, no za mnoge poduzetnike kojima plin predstavlja velik trošak u poslovanju one su još – neizdržive.
Njegova tvrtka, Harmonija usluge iz Vrbovca, jedna je od takvih. Bavi se uslugom industrijske praonice operacijskog i drugog rublja za bolnice, te za hotele.
“Mjesečno trošimo oko 250.000 kilovatsati plina i nemamo više izbora nego povećanje prebaciti na kupce. A upravo smo izgubili i najvećeg klijenta, zagrebačku bolnicu koja zbog javnog natječaja ne može podnijeti poskupljenje od 30 posto”, kaže Hošić.
Prisiljeni davati otkaze
Zbog toga će biti prisiljen i na reorganizaciju i smanjenje broja zaposlenih, a riječ je uglavnom o ženama iz kategorije onih teško zapošljivih. Prvi udar rasta cijena, ističe Hošić, uvelike im je olakšala Vlada svojim mjerama u prvom paketu pomoći obuzdavanju inflacije u proljeće.
Plinski vaučeri koji su osigurani za mikro, male i srednje poduzetnike u travnju bile su, kaže, hvalevrijedna pomoć.
No, okolnosti su se u međuvremenu promijenile, cijene plina su porasle, a iznos koji im je u proljeće bio subvencioniran s 15 lipa po kilovatsatu sad predstavlja skromnu pomoć.
Cijena plina u travnju bila je 30 lipa po kilovatsatu, a sada je višestruko narasla, te i uz cijenu koju će plaćati HEP Plinu, Hošić kaže kako mnogima predstavlja velik teret. Za zajamčenu opskrbu plinom kupcima koji nisu kućanstva određena je cijena od 1,56 kuna po kilovatsatu u listopadu, uz 10-postotni rast u naredna dva mjeseca, te će u prosincu dosegnuti 1,9 kuna.
Slab odziv za vaučere
“U našoj branši nismo jedini koji se suočavaju s ovim problemom i kojima vaučeri nisu dovoljna pomoć, ali i u drugim djelatnostima poduzetnici imaju sličan problem”, dodaje Hošić, koji rješenje vidi u mogućnosti korigiranja mjere subvencioniranja troška plina, odnosno povećanjem iznosa plinskih vaučera, koji su ograničeni.
Naime, prema modelu koji je Vlada usvojila, po kilovatsatu vaučer pokriva 15 lipa troška poduzetnicima čija je prosječna godišnja potrošnja plina do 10 GWh, a za tu mjeru Vlada je Ministarstvu gospodarstva, odnosno Hamag-Bicrou koji tehnički provodi postupak pokrivanja troška, osigurala ukupno 600 milijuna kuna.
Taj novčani fond na raspolaganju je zainteresiranim poduzetnicima do kraja ožujka 2023., do kada će se moći prijaviti. No, potrošnja tog novca je ispod očekivanja. Prema posljednjim podacima Ministarstva gospodarstva, od 1. travnja dodijeljeno je nešto više od 176,5 milijuna kuna subvencija, a mjeru koristi nešto više od 6100 poduzetnika.
Oni se, dodaju u Ministarstvu, i dalje prijavljuju za ostvarivanje potpora, no pogleda li se podatke iz prethodnih mjeseci, radi se o minornom povećaju. Najveći broj prijava evidentiran je u prvih mjesec dana primjene mjere.
Zbog toga mali poduzetnici pri HUP-u planiraju inicirati i službeni zahtjev prema Vladi da se razmotri revidiranje ove mjere i da se iznos subvencija po kilovatsatu poveća.
“U trenutku kada je ova mjera donošena bila je pun pogodak za poduzetnike koji koriste plin, no slab odaziv korisnika, rast cijena plina i činjenica da više od dvije trećine osiguranog novca ostaje neiskorišten otvara prostor da se sada poduzmu određeni koraci kako bi korištenje te mjere bilo efikasnije”, kaže Hošić.
Po njegovim riječima, velik broj poduzetnika više je bio zainteresiran za pomoć oko ublažavanja rasta cijena struje, što je obuhvaćeno u jesenskom paketu Vladinih. Kod onih koji su veći potrošači plina, kao tvrtka koju on vodi, rješenje je prelazak na druge izvore energije, no nije moguće brzo prebacivanje, jer to iziskuje i financiranje, posebice za ekološki prihvatljive izvore, što u aktualnim prilikama nije izgledno osigurati.
Svi se, kaže Hošić, nadaju da će energetska nesigurnost brzo prestati i da će se normalizirati opskrba i stabilizirati cijene plina, no do tada treba preživjeti.
Zasad iz Ministarstva gospodarstva, kako je Poslovnom dnevniku odgovoreno na upit o toj mogućnosti, ne razmatraju mijenjanje ove mjere potpore poduzetnicima.
