U emisiji Nedjeljom u 2 gostovao je Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke iz BiH. Govorio je o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini te o skorašnjim izborima koji se tamo održavaju. Kako se živi u BiH te hoće li ta zemlja i dalje biti izvor političkih nestabilnosti, bile su neke su od tema emisije.
– Hrvatski narod u BiH je neravnopravan, gaze nam se ljudska, građanska, politička prava, ukrali su nam medije, uništili gospodarstvo. Mi u BiH na HRT gledamo kao na našu televiziju. Bakir Izetbegović je personifikacija svega što se Hrvatima događa u BiH, rekao je Slaven Raguž komentirajući emisiju Nedjeljom u dva u kojoj je prije tri godine gostovao Izetbegović i kojom je bio nezadovoljan.
– Neću mu dopustiti da kreira neku svoju povijest, on govori o tisućama branitelja Armije BiH koji su ginuli za Hrvatsku, a 27 oficira BiH sudjelovalo je u agresiji na Republiku Hrvatsku, istaknuo je.
Kazao je da je “desnije od HDZ-a” jer, kaže, HDZ je lijevo orijentirana stranka u BiH.
Život u Mostaru opisao je kao prelijep.
– Mostar je bio žrtva međunarodnih tortura, priglupih nametanja rashodovanih političara iz Austrije, Njemačke, Slovenije, koji su izmišljali razne zakone koji su išli na štetu Hrvata, kazao je.
Rekao je i da BiH nije i nema odlike suverene države, iako one na papiru postoje.
– I misao visokog predstavnika jača je od ustava BiH. OHR je nametnuo 589 raznih izmjena zakona, od kojih je više od 300 išlo na štetu Hrvata, kazao je.
Politiku međunarodne zajednice nazvao je poraznom.
Kao Hrvatu, političkoj osobi, u Mostaru mu nedostaje sve, jer ne može birati svoje predstavnike, a za Mostar je rekao da je postao političko-marketinška paradigma u BiH.
– Mostar je jedina višenacionalna administrativna jedinica u BiH koja u potpunosti funkcionira, a to je i recept za BiH, smatra.
Istaknuo je da nijedan član Hrvatske republikanske stranke (HRS) ne živi od politike, već se time bave zbog želje da mijenjaju društvo u kojem žive.
– Dvije su opcije – asimilirati se ili odseliti, a mi smo odabrali treću opciju – boriti se, rekao je.
Uvjerio se da je više vjere i nade bilo u i nakon Domovinskog rata nego danas.
Primarni cilj HRS-a je vratiti čovjeku dostojanstvo čovjeku u BiH, da bude jednak pred zakonom.
– U Hrvatskoj postoji privid pravne države, a mi nemamo ni privida, kazao je.
Za izborni proces tvrdi da je takav da će vladajućima biti lakše pokrasti izbore nego prije, a krađu će, kaže, spriječiti.
Ustvrdio je da je izborni proces unazađen zahvaljujući međunarodnoj zajednici, čiji pripadnici “nemaju blage veze gdje su došli”.
– Za gaženje prava Hrvata kriva je prije svega međunarodna zajednica, institucija OHR-a koja je još početkom 2000-ih počela s dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH, istaknuo je podsjećajući na slučajeve Hercegovačke banke i televizije Erotel.
No, odgovornost imaju i politički Hrvati koji djeluju u BiH.
– Od 2014. Hrvati obnašaju najviše pozicije u BiH, na svim ključnim mjestima – financije, pravosuđe, ministarstvo prometa, a te funkcije mogu postati instrument promjene u BiH, ističe.
Za Željka Komšića rekao je da je zadnja osoba koja može govoriti o pravima Hrvata, jer uzurpira hrvatsko mjesto u predsjedništvu.
Izjavio je i da je “Željko Komšić ništa bez Dragana Čovića (predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora), a Dragan Čović ništa bez Željka Komšića te da su oni kao jin i jang”.
– HDZ živi od neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH, a HRS živi da tu neravnopravnost riješi, rekao je.
Na pitanje računa li na glasove Bošnjaka, odgovorio je negativno te istaknuo da se bori prije svega za prava Hrvata u BiH, a tek onda za čovjeka.
– Građanska država u BiH jednaka je radikalno bošnjačkoj državi. Izborni zakon je kozmetika, potrebno ga je mijenjati, BiH trebaju ustavne promjene, poručuje.
Naglašava da 78% proračuna ide na servisiranje javne administracije u BiH, dok je prosjek u EU 17%.
Od tih 78% čak 2/3 ide u Sarajevo, kaže.
– Ovakva BiH je kratkoročno održiva, a kamoli srednjoročno ili dugoročno, smatra.
HRZ je 2014. imao prijedlog ustavnih promjena utemeljen na administrativno-birokratskim elementima, gdje se birokratski aparat smanjuje za pola, što je State Department tada proglasio najboljim.
– Hrvati trenutno imaju županije, odnosno kantone, koji su u biti 10 entiteta, dodao je.
Smatra da će, ako Čović kandidira Borjanu Krišto kao kandidatkinju iz reda hrvatskog naroda za članicu predsjedništva, bit će izabran Komšić.
– Nitko od njih dvoje neće napraviti ništa, neka ljudi glasaju po svojoj savjesti, neka si postave pitanje – tko će od njih učiniti život hrvatskog čovjeka boljim.
Sa svojim kandidatom HRZ nije izašao jer razumije da se do izmjene izbornog zakona ne može imati dva ili više kandidata.
– Mora biti jedna, neovisna osoba koju će svi Hrvati u BiH podržati. Imamo izvrsnih intelektualaca, politički pismenih ljudi, koje bi svi podržali i koji bi motivirali ljude na izlazak na izbore. i u HDZ-u ima korektnih i poštenih ludi, ali ne mogu doći do izražaja zbog autokracije u toj stranci, rekao je.
HRZ predlaže cijeli niz zakona koji se trebaju mijenjati kako bi se poboljšao status Hrvata u Republici Srpskoj.
Komentirao je i izjave Milorada Dodika, srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, rekavši da on nije partner ni saveznik Hrvatima, nego trenutačno stanje njemu ide na ruku u njegovoj političko-marketinškoj agendi.
Rekao je i da je Slobodan Praljak za njega heroj, a Jadranko Prlić nije. Ne negira zločine HVO-a, srami ih se, ali za Haški sud kaže da je politički sud.
Za primjer je uzeo zločine Armije BiH, rekavši da je imala 331 koncentracijski logor na području ratnih događanja u BiH, a odgovora ni nalogodavaca tih zločina nema.
– Zločine su radile sve tri vojske, dodao je.
Ustvrdio je i da BiH ne zadovoljava niti jedan uvjet za ulazak u Europsku uniju, naglasivši da BiH nema ni funkcionalno pravosuđe ni funkcionalnu državu.
– Dok god će pokušavati napraviti državu dva naroda, srpskog i bošnjačkog, ona nikada neće ući u EU, poručuje.
Za kraj je rekao da BiH ima nevjerojatan potencijal, i ljudski i gospodarski i turistički, koji ne samo da se iskorištava, nego se i zloupotrebljava, piše HRT.
