Sedam mjeseci od početka ruske invazije počelo je održavanje referenduma o pridruživanju Ruskoj Federeaciji u četiri okupirane regije u Ukrajini koje trenutno u cijelosti ili djelomično kontrolira Moskva. Referendum će trajati pet dana, a zapadne zemlje su već odbacile ocijenivši da je nezakonit jer Rusija krši suverenitet Ukrajine. Čak je i Turska, koja je nastojala igrati posredničku ulogu, osudila izbore kao nelegitimne.
Uspjesi ukrajinske protuofenzive prisilili su Kremlj na reakciju. Između ostalo, jedan od poteza je i provođenje referenduma u područjima koje još drže pod svojom kontrolom. Aneksijom još 15 posto teritorija suverene Ukrajine, Rusija će moći tvrditi da je njezin teritorij napadnut oružjem koje su NATO i druge zapadne zemlje isporučile Ukrajini. To bi moglo dodatno eskalirati rat, piše BBC.
Druga dva koraka koje je Kremlj poduzeo kako bi preokrenuo smjer rata odnose se na mobilizaciju 300.000 rezervista, što će Rusiji omogućiti obranu liniju bojišnice od 1.000 km, te dodatna kriminalizacija dezerterstva.
Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je sličnu stvar učinio već 2014. kada je anektirao Krim. I tada je proveo nelegitimo glasovanje koje je međunarodna zajednica odbacila.
Savjetnik ukrajinskog ministarstva obrane Jurij Sak rekao je za BBC da su takozvani referendumi osuđeni na propast.
“Vidimo da je lokalno stanovništvo za povratak u Ukrajinu i to je razlog zašto postoji toliko otpora na tim teritorijima.”
Kijev poručuje da se ništa neće promijeniti i da će njegove snage nastaviti oslobađati teritorij. Ipak, sa zabrinutošću se gleda na razvoj situacije jer je predsjednik Vladimir Putin jučer poručio da će iskoristiti sva sredstva koja su mu na raspolaganju “za zaštitu Rusije”, prenosi N1.
