Sve je jači energetski pritisak na Europu. Cijene plina skočile su za 25% nakon što je Gazprom objavio da do daljnjeg neće dostavljati plin cjevovodom Sjeverni tok 1 zbog navodnog problema s turbinom. Poručili su da se isporuka neće nastaviti u cijelosti – sve dok im Zapad ne ukine sankcije. Tvrde da su upravo sankcije prouzročile kaos u održavanju plinovoda i odbacuju optužbe da ucjenjuju europske zemlje. Plin danas stoji gotovo četiri puta više nego u ovo doba prošle godine, piše HRT.
Zatvaranje ruskog plinovoda Sjeverni tok 1 uzdrmalo je financijska tržišta. Zbog vrtoglavo visokih cijena i nestašice energenata, euro je u odnosu na američki dolar pao na najnižu razinu u posljednja dva desetljeća.
Energetski pritisak na europska gospodarstva jača. Cijene struje naglo su porasle, plin danas stoji gotovo četiri puta više nego u ovo doba lani.
– Nastavak zatvaranja Sjevernog toka 1 dodatno pokazuje koliko će zima biti teška. Kada je riječ o opskrbi, mogli bismo je prebroditi budu li skladišta plina dobro popunjena. Cijene plina, nafte i drugih energenata ostat će iznimno visoke, rekao je Carsten Brzeski, voditelj makroistraživanja i glavni ekonomist, ING Njemačka.
Ruski Gazprom do daljnjeg neće slati plin u Europu Sjevernim tokom 1. Utvrdili su, kažu, da na glavnoj plinskoj turbini curi ulje. Glasnogovornik Kremlja tvrdi da su sankcije prouzročile kaos u održavanju plinovoda. Odbacuje optužbe da isporukom plina Moskva ucjenjuje europske zemlje.
– Kvaliteta života pada, to je realnost. Građani će imati sve više pitanja za čelništvo svojih zemalja. Nije na nama da to komentiramo. Time se moraju pozabaviti čelnici zapadnih država koji donose apsurdne, nelogične i štetne odluke za vlastiti narod, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sinoć je govorio o europskim naporima da se Rusima ograniči profit od prodaje nafte i plina. Poručuje da osmi paket europskih sankcija mora uključivati zabranu izdavanja viza ruskim državljanima.
– Ako građani Rusije podupiru teror kojem je izložena Ukrajina i cijela Europa, ako šutke gledaju genocid u Ukrajini, ne bi im smjela Europa služiti za razonodu i zabavu. To je moralno važno. Europa je područje vrijednosti, a ne Disneyland za pristaše terora, rekao je Zelenskij.
Danas je u Bruxellesu ukrajinski premijer Denis Šmihal od europskih dužnosnika tražio da ispune obećanja kada je riječ o financijskoj i vojnoj pomoći, ali i da ustraju u političkoj potpori Kijevu.
– Postoje vojne obveze koje treba ispuniti. Potpora mora biti nepokolebljiva. Postoji rizik da ljudi u Europi zaborave na taj rat, da odvrate pozornost s njega, rekla je Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta.
Šef europske diplomacije Borell upozorava da Europskoj uniji ponestaje zaliha oružja.
– Vojne zalihe većine država članica su, ne bih rekao, iscrpljene, ali uvelike su potrošene jer smo Ukrajincima davali velike količine koje treba nadomjestiti. Najbolje je da to radimo zajedno, bilo bi jeftinije, rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
194. dana rata ukrajinski dužnosnici s optimizmom govore o sporom i skromnom, ali ipak napretku protuofenzive u Hersonskoj oblasti. Prema britanskom obavještajnom izvješću, unatoč naporima da obuzda ukrajinsku protuofenzivu na jugu, Rusija je usredotočena na osvajanje regije Donbas na istoku zemlje, piše HRT.
