Čak i niske razine pesticida djeluju štetno na ljudski organizam redovitom konzumacijom kontaminiranih namirnica.
Pesticidi su tvari kemijskog ili biološkog porijekla koje se koriste u poljoprivredi za suzbijanje korova, insekata, raznih bolesti, grinja i drugih štetnih organizama koji bi mogli naštetiti usjevima. Ostaci tih tvari mogu se nalaziti na namirnicama koje nalazimo na policama trgovina i mogu loše utjecati na ljudsko zdravlje.
Pesticidima se obično tretira voće i povrće, ali pronalazimo ih i u mesu i mesnim proizvodima, žitaricama te u životinjskom mlijeku. Budući da postoji mnogo vrsta potencijalnih štetnika, postoji nekoliko vrsta pesticida.
– insekticidi – smanjuju uništavanje i kontaminaciju uzgojenih i žetvenih usjeva kukcima i njihovim jajima
– herbicidi – poznati kao sredstva za uništavanje korova, herbicidi poboljšavaju prinose usjeva
– rodenticidi – važni za kontrolu uništavanja i kontaminacije usjeva štetočinama i bolestima koje prenose glodavci
– fungicidi – vrsta pesticida posebno je važna za zaštitu požnjevenog usjeva i sjemena od gljivične truleži
Štetnost pesticida
Idealan pesticid uništio bi ciljnu štetočinu bez ikakvih negativnih učinaka na ljude, ne ciljane biljke, životinje i okoliš. Međutim, pesticidi nisu savršeni, a njihova upotreba može utjecati na zdravlje i okoliš.
Posljednje godišnje izvješće EFSA-e o ostacima pesticida u hrani obuhvaća više od 88 000 uzoraka hrane prikupljenih u Europskoj uniji 2020., a analiza rezultata pokazuje da je 94,9% uzoraka bilo unutar zakonski dopuštenih razina, što je dobra vijest.
Ipak, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svake godine bilježi oko tri milijuna trovanja uzrokovanih pesticidima, a najviše u zemljama u razvoju.
Jedno istraživanje je pokazalo da je izloženost pesticidima povezana s većim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti, dok je analiza čak sedam studija pokazala da pesticidi mogu povećati rizik za razvoj Alzheimerove bolesti.
Osim toga, pesticidi mogu uzrokovati i:
– alergije
– neke vrste raka
– astmu
– probleme s hormonima
– bolesti probavnog sustava
– bolesti reproduktivnog sustava
Neka istraživanja pokazuju da pesticidi imaju posebno štetan učinak na djecu jer je njihovo tijelo još u razvoju. Zbog izloženosti pesticidima djeca mogu razviti poremećaj hiperaktivnosti, autizam, slabo pamćenje i lošije motoričke vještine.
Ovogodišnje istraživanje neprofitne grupe Environmental Working Group (EWG) iz SAD-a otkrila je da je najviše pesticida pronašla u sljedećim namirnicama: jagode, špinat, kelj i zelje, nektarine, jabuke, grožđe, paprika, trešnje, breskve, kruške, celer i rajčice. Najmanje količine pesticida pronađene su na avokadu, kukuruzu, ananasu, luku, papaji, grašku, šparogama, dinji, kiviju, gljivama, mangu, lubenicu i batatu.
Kako oprati voće i povrće od pesticida?
Većina pesticida zadržava se u kori pa se svakako preporučuje oguliti svako voće i povrće prije konzumacije. Ako to nije opcija, onda koru obavezno operite običnom vodom, nikako deterdžentom za suđe jer njegove čestice mogu doprijeti do ‘mesa’ pa se možete otrovati.
Razine pesticida također se mogu smanjiti termičkom obradom hrane – kuhanjem, pečenjem, parenjem. Lisnato povrće poput zelene salate perite temeljito – list po list – kako biste maknuli što više eventualnih pesticida i štetnih mikroba.
Ocat je korisno sredstvo za dezinfekciju i uklanjanje pesticida. Pomiješajte ocat i vodu u omjeru 1:3 te u tu mješavinu potopite voće i povrće na nekoliko minuta, potom ga isperite toplom vodom. Namirnice možete isprati i u mješavini tople vode i sode bikarbone, prirodnog sredstva za dezinfekciju i čišćenje koje će ukloniti dio pesticida, piše N1.
