9.1 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Inzulinska rezistencija: Uzrok, simptomi i kako se ovaj problem točno tretira?

Inzulinska rezistencija: Uzrok, simptomi i kako se ovaj problem točno tretira?

Kako bi se razina glukoze u krvi održala u normalnim vrijednostima i kako bi se spriječio razvoj dijabetesa tipa 2, potrebno je promijeniti životne navike

Inzulinska rezistencija je pojam koji označava stanje kada u organizmu slabi učinak inzulina pa mišići, masti i jetra ne mogu koristiti glukozu iz krvi za energiju te se mora proizvoditi više inzulina u gušterači, a razina šećera u krvi se s vremenom povećava.

Rezistencija se može prepoznati po povišenom krvnom tlaku, ožiljcima i promjenama na koži, a najbolje će se dijagnosticirati uzimanjem anamneze i pretragom kod stručnjaka. Kada se ne tretira, inzulinska rezistencija može dovesti do pojave dijabetesa tipa 2.

Ovo može biti privremeno ili kronično stanje koje se tretira promjenom životnih navika.

Kako prepoznati inzulinsku rezistenciju?

Ovo stanje se može prepoznati po nekoliko simptoma. Znakovi će se najbolje pokazati na krvnim pretragama gdje će razina glukoze natašte iznositi iznad 100 mg/dL (miligram po decilitru), dok će razina triglicerida biti viša od 150 mg/dL. Razina dobrog kolesterola će biti snižena, razina lošeg kolesterola će biti povišena, a može biti i povišeni krvni tlak.

S druge strane, povišena razina šećera u krvi se može prepoznati po jačoj žeđi, češćem mokrenjem, pojačanoj gladi, glavoboljama, sporijem zarastanju rana, zamagljenom vidu te čestim infekcijama kože.

Osim toga, mogu se pojaviti i razne tamne mrlje na koži. Inzulinska rezistencija može dovesti do preddijabetesa, stanja kada je razina glukoze u krvi viša od normalne razine, ali nedovoljno visoka da se može dijagnosticirati dijabetes.

Uzrok inzulinske rezistencije

Ne zna se točno što uzrokuje inzulinsku rezistenciju, ali najveću ulogu ima genetsko nasljeđivanje bolesti ili ako netko u obitelji ima dijabetes tipa 2. Drugi razlog je loš način života.

Stanje će se češće pojaviti kod osoba s viškom kilograma ili kod osoba s više masnog tkiva, posebno u području trbuha, osoba koje vode neaktivan život te kod onih koji konzumiraju previše ugljikohidrata. Jednako tako, veću mogućnost od razvitka inzulinske rezistencije imaju osobe koje imaju sindrom policističnih jajnika, probleme s hormonima ili masnu jetru.

Može se naslijediti i genetski, a česta je kod pušača te osoba starijih od 45 godina. Ipak, bez obzira na navedene rizične skupine, inzulinsku rezistenciju može razviti bilo tko.

Kako se dijagnosticira inzulinska rezistencija?

Kako bi se postavila pravilna dijagnoza, potrebno je napraviti nekoliko testova. Prije svega treba napraviti dvosatnu pretragu OGTT (oralni glukoza tolerans test) kojom se određuje razina glukoze u krvi i mokraći natašte te dva sata nakon što osoba popije određenu količinu glukoze otopljene u vodi. Za ovaj test je važno ne izvoditi nikakvu tjelesnu aktivnost 24 sata prije testa, te noć prije nije dozvoljeno konzumirati hranu i piće.

Za vrijeme izvođenja testa se također ne smije ništa jesti ni piti kao ni pušiti.

Kako se tretira inzulinska rezistencija?

Kako bi se razina glukoze u krvi održala u normalnim vrijednostima i kako bi se spriječio razvoj dijabetesa tipa 2, potrebno je promijeniti životne navike. Uvesti redovitu tjelovježbu, barem tri puta tjedno, smanjiti razinu stresa te paziti na dovoljnu količinu sna. Pretile osobe trebaju skinuti višak kilograma, a veliku ulogu ima i sama prehrana. Tretiranje može ovisiti i o ozbiljnosti stanja te uzroku rezistencije. Liječnik može prepisati uzimanje lijekova, prvenstveno metformin koji će kontrolirati razinu šećera u krvi.

Ako se ovo stanje ne tretira na vrijeme, može doći do raznih komplikacija kao što su srčani ili moždani udar, bolesti bubrega i očiju, rak te jako visoka ili jako niska razina šećera u krvi. Osim toga, kod žena može doći do promjena u menstrualnom ciklusu, problema s plodnošću, kao i do pojave autoimunih bolesti štitnjače.

Prehrana kod inzulinske rezistencije

Za tretiranje ovog stanja je važna prehrana jer upravo hrana bitno utječe na razinu šećera u krvi kao i na razinu inzulina. Jelovnik treba sadržavati namirnice s manjim glikemijskim indeksom kao što su: voće, povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, riba, proteini i mahunarke. Uvijek treba unositi dovoljno vlakana, minerala i vitamina.

Osim toga, treba smanjiti konzumaciju masne hrane, slatkiša, procesuirane hrane. Važno je usvojiti dobre navike, a ne održavati jednokratnu dijetu koja neće pomoći. Ne preporuča se preskakanje obroka, već treba imati više manjih obroka u danu.

Zaključak

Inzulinska rezistencija je stanje kada se u organizmu proizvodi previše inzulina te je razina šećera u krvi povišena. Ovo može biti trenutno ili kronično stanje koje kada se ne tretira može dovesti do dijabetesa tipa 2, ali i do brojnih drugih opasnih komplikacija. Kod bilo kakvih znakova je potrebno posjetiti liječnika, a tretira se promjenom životnih i prehrambenih navika te po potrebi lijekovima, piše N1.

Najnovije

Još iz rubrike