Slavko Kojić, predsjednik 365 Stranke rada i solidarnosti, analizirao je novi kreditni rejting Grada Zagreba:
“Ocjena višeg kreditnog rejtinga draga je svakoj vlasti, a pogotovo je draga Tomaševićevoj gradskoj vlasti kojoj baš i ne cvjetaju ruže. Ta je ocjena dobrodošla Zagrebu i Zagrepčanima, ali ne treba je uzeti zdravo za gotovo već treba upozoriti i na moguće negativne aspekte za standard stanovnika našega grada koje nosi ili može nositi takva ocjena. Krenimo redom.
Korelacija između kreditnog rejtinga i zaduživanja je visoka, a promjenom dolazi i do promjene kamatne stope na tržištu kapitala.
Snižavanje kreditnog rejtinga investitorima daje do znanja da je vjerojatnost neplaćanja viša u odnosu na prošlo razdoblje, bilo iz političkih ili ekonomskih razloga. Time se stvara averzija prema investiranju, što zbog manje potražnje dovodi do rasta kamatne stope i skupljeg zaduživanja.
Povećanje kreditnog rejtinga zbog npr. ekonomskog rasta, umanjuje izloženost riziku nevraćanja pozajmljenih sredstava. Time dolazi do pada kamatne stope i mogućnosti jeftinijeg zaduživanja za viši iznos i na duži rok otplate.
Dugoročni rejtinzi tri najveće i najpoznatije agencije Fitch Ratings, Moody’s i Standard & Poor’s podijeljeni su u dva osnovna razreda: investicijski i spekulativni.
Kreditna agencija Moody’s povisila je 25. srpnja 2022. dugoročnu ocjenu kreditne sposobnosti Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga za dvije razine, s Ba1 na Baa2, odnosno iz spekulativnog u investicijski razred rejtinga, uz stabilne izglede. Ili opisno – iz prethodne pozicije s ocjenom da „ispunjavanje kreditnih obaveza nije sigurno“ (najviša razina Spekulativnog rejtinga) preraslo je u ocjenu „adekvatne kreditne kvalitete“ (najniža razina Investicijskog rejtinga) kao u tabeli na kraju teksta*.
Dakle, zlobnici bi nogometnim rječnikom konstatirali kako je s najviše pozicije iz „spekulativne“ druge lige, dosegnuto deveto, pretposljednje mjesto „investicijske“ prve lige, što baš i nije prevelik pomak. Ipak, uzimajući u obzir da pri dodjeli kreditnog rejtinga agencije, između ostalog, uzimaju u obzir prihode i gospodarsku strukturu, očekivani gospodarski rast, monetarnu i fiskalnu fleksibilnost, vanjsku likvidnost, političke rizike, zaduženost javnog i privatnog sektora i zaduženost državnih tvrtki, svaki pomak na više u ocjeni kreditnog rejtinga valja pozdraviti.
Kao poguranac takvoj ocjeni svako treba pridodati i financijsku pomoć Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti EU-a u iznosu od 683,7 milijuna eura za ublažavanje troškova obnove glavnog grada i okolice Zagreba, od čega će Zagreb koristiti iznos od 2,4 milijarde kuna za sufinanciranje iz Plana solidarnosti EU-a za sanaciju štete od potresa, kako naglašava Moody’s, ali i skorašnje pristupanje Europskoj monetarnoj uniji, uvođenjem eura kao službene valute u RH. To su bitne odrednice različite pozicije u odnosu na prethodno ocjenjivano razdoblje.
Ipak, unatoč navedenom, svakako je korisno sagledati i druge relevantne okolnosti u kojima je navedena ocjena donesena i na njih ukazati.
To su:
1. vrijeme obuhvata analize
2. revidirana mjera roditeljima odgajatelji (ukinuta 04.07.2022.)
3. nezakoniti otkazi za 414 – 700 zaposlenika (od lipnja 2022.)
4. zanemareno ugovaranja plina (stanje duga više od 500 mil. kn)
5. neplaćanje obveza dobavljačima u ugovorenim rokovima
6. zastoj u obnovi potresom oštećenih objekata
7. zaustavljanje postupaka javnih nabava
8. zastoji i nespretnosti u organizaciji zbrinjavanja otpada
9. nemogućnost zaposlenja operativnih radnika
10. skuplja nabava svih roba i usluga (zbog inflacije više od 12%)
11. nepoduzimanje mjera za refinanciranje obveznica
12. povećavanje razine zaduživanja
13. pad kupovne moći (zbog inflacije koju ne prati porast plaća)
14. smanjene plaće pročelnicima za 30%
15. sporost u popunjavanju upražnjenih rukovodnih radnih mjesta
16. diletantizam, isključivost i politički revanšizam
17. informacijska blokada
Jednostavnim jezikom rečeno: povećanje kreditnog rejtinga ostvaruje se „preko leđa“ građana – smanjenjem standarda i snižavanjem količine i kvalitete usluga.
Investitori, naravno, o tome nisu dužni brinuti. Ono o čemu oni brinu to su samo sigurna ulaganja i siguran povrat uloženog. Cijena koja će zbog toga biti plaćena i žrtve koje će zbog toga nastati investitorima su nebitni. Oni u tome ne participiraju. Sve će to snositi, izravno ili neizravno, građani!
Eto, u tome je značaj kreditnog rejtinga.
Jer, kako inače objasniti da uz relativan pad i/ili stagnaciju svih ekonomskih pokazatelja (produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti) kreditni rejting raste?! Vrlo jednostavno, sve dok Grad Zagreb kao vjerovnik investitore uspijeva uvjeriti u sigurnost povrata njihovih plasmana i zaradu! Pa koliko košta da košta! A vama rajo, kako dragi Bog dade!”, napisao je Kojić.
