Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović za N1 je komentirala napad predsjednika RH Zorana Milanovića na saborskog zastupnika Kluba nacionalnih manjina Veljka Kajtazija, poručivši da u ovom slučaju nije riječ samo o političkoj nekorektnosti, nego i o govoru mržnje u širem smislu.
“Javne osobe, a pogotovo nositelji najviših državnih dužnosti, imaju privilegiju ali i odgovornost u javnoj komunikaciji. Moram reći da svi svjedočimo u zadnje vrijeme pogoršanju načina na koji se komunicira u javnom prostoru. Politički govor je dio demokracije, ali ponekad poneki tu granicu itekako pređu”, istaknula je pravobraniteljica.
Smatra da je prva Milanovićeva izjava bila nešto što nije u smislu kazneno-pravnog govora mržnje ili diskriminacije nešto što bi se pravno tako okvalificiralo, ali je širenje predrasuda i stereotipa.
“Međutim, naknadni komentar nakon što je reagirao zastupnik Kajtazi otišao je itekako dalje”, kazala je Šimonović koja je zabrinuta zbog poruke koja se time šalje u odnosu na sve Rome i na sve pripadnike nacionalnih manjina.
“Samo propitivanje u javnom prostoru je li netko doista pripadnik neke nacionalne manjine jest problematično”, poručila je pravobraniteljica dodajući da je u redu govoriti o tome što je razina govora i diskursa, a što je razina stvarnog stanja kada govorimo o pravima Roma.
“Dosta se toga posljednjih godina promijenilo, ali naravno da nije i dalje dobra situacija. Oni spadaju u najugroženije i najobespravljenije članove našeg društva. Baš zato je bitno ne širiti predrasude i stereotipe”, ističe.
Tvrdi da ovakve izjave mogu naškoditi razumijevanju prava nacionalnih manjina.
Granica je prijeđena
“Jedno je što je sadržajno pređena granica, a drugo je pitanje tko za što može pravno odgovarati. Ako ste zaštićeni imunitetom, vi pravno ne odgovarate. Upravo zato postoji imunitet za izgovorenu riječ kako bi politički akteri mogli slobodno debatirati o različitim temama. Istovremeno, po mom sudu, granica onog što bi trebalo biti izrečeno u javnom prostoru je prijeđena”, ocijenila je Šimonović.
Pojasnila je da je pojam govora mržnje višeznačan, odnosno da postoji govor mržnje u kaznenom smislu i govor mržnje u širem smislu te da upravo u tu drugu kategoriju pripada i širenje stereotipa i predrasuda.
Zaključila je da je razina komunikacije itekako pala kako u Hrvatskoj, tako i šire, piše N1.
