Građani bi trebali dobiti vaučer u određenom iznosu, a onda bi trebali odlučiti na koje će ga energente potrošiti te hoće li dati prvenstvo struji i plinu, odnosno funkcioniranju domaćinstva ili će novac potrošiti na gorivo, ako im je korištenje automobila nužnije, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny, piše Novi list.
Novi ministar financija Marko Primorac najavio je da će se u pripremi Vladinih jesenskih mjera za ublažavanje posljedica inflacije zalagati za to da mjere budu ciljane prema građanima lošijeg imovinskog stanja, a ministar gospodarstva Davor Filipović nedavno je potvrdio da su i vaučeri kojima bi država pokrivala dio troška za kupnju goriva jedna od opcija o kojoj se razmišlja. Ovo drugo će naravno ovisiti o tome kako će se kretati cijene nafte i naftnih derivata, ali te su dvije općenite najave jedino što se zasad zna o Vladinom planu za jesenske mjere. Puno istine ima u tome da je teško predvidjeti kakve će točno mjere biti odgovarajuće za mjesec i pol ili dva mjeseca, ali u Vladi vjerojatno čekaju i kakav će paket preporuka energetsku jesen i zimu predstaviti ovaj tjedan Europska komisija.
No, to države ne sprečava da u međuvremenu i same najavljuju i pripremaju nacionalne mjere, posebice one iz energetskog sektora, pa ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da bi i hrvatska Vlada u vaučer koji odobrava za plaćanje struje i plina trebala uključiti i gorivo. Rješenje je to koje su već predstavile neke zemlje i Novotny kaže da bi građani trebali dobiti vaučer u određenom iznosu, a da bi onda sami trebali odlučiti na koje će ga energente potrošiti te hoće li dati prvenstvo struji i plinu, odnosno funkcioniranju svog domaćinstva ili će taj novac potrošiti na gorivo, ako im je korištenje automobila nužnije.
Analize potpora
– Najlošija je opcija ograničavanje cijena jer Vlada time znatno više pomaže onima kojima pomoć i nije potrebna, primjerice vlasnicima luksuznih automobila i jahti. Puno je bolji pristup u Njemačkoj, država je odredila socijalni cenzus i svi koji imaju manje od četiri tisuće eura bruto novčanog dohotka dobivaju energetski vaučer. Uz to su Nijemci građanima omogućili povoljne karte za javni prijevoz i već se smanjuje potrošnja goriva, kaže Novotny. O tome je u četvrtak na Odboru za financije i proračun govorio i Primorac, pa se pozvao na MMF-ov projekt analize potpora u energetici u zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike na kojem je radio, a koji je pokazao da tri četvrtine potpora zapravo odlazi na 20 posto najbogatijeg stanovništva. No, zemlje koje su fiskalnim potporama držale niske cijene goriva su uglavnom i energetski bogate države.
Iako ima znatno bolje podatke o socijalnom statusu svojih građana od Hrvatske, Njemačka je, napominje Novotny, pozvala porezne obveznike da ponovo poreznoj upravi daju podatke o svojoj imovini i primanjima.
– U zemljama u kojima je stanje uređeno puno je lakše odrediti i socijalni cenzus na osnovi kojeg se vaučeri dijele i zato su one sada spremnije donijeti mjere koje će ciljano pomagati najugroženijima. U Hrvatskoj je to puno teži posao jer po tom pitanju nismo ništa učinili 30 godina i to će ponovo i kad popusti inflacijski pritisak ostati naš problem, kao i svi strukturni problemi koje nismo riješili, upozorava Novotny.
Na pitanje ima li Vlada prostora za intervenciju koja bi omogućila manji inflatorni pritisak kad je hrana u pitanju, Novotny odgovara da je država tu već dosta intervenirala i cijene i dalje rastu, i pri tome se svi pozivaju da im rastu troškovi, a riječ je zapravo o tome da je puno novca na tržištu, da je robe manje i da to dovodi do situacije da su ljudi za iste robe spremni platiti više. Nakon intervencije Europske središnje banke i povećanja kamata, novac će postati skuplji, pa će do njega puno teže nego države dolaziti poduzeća i građani. U takvoj će situaciji i smanjivati potrošnju, a problemi s opskrbom vjerojatno će povećati potražnju za europskim, a time i domaćim robama, koje će biti nešto skuplje pa će građani tada odlučiti jesu li za te robe spremni više i platiti. Novotny procjenjuje da nestašica neće biti, ali će proizvodi biti skuplji, a kad popusti inflatorni pritisak, cijene se sigurno neće smanjivati. Na pitanje bi li Vlada trebala intervenirati dodatno kako bi smanjila cijene hrane, Novotny odgovara da je u prvom paketu znatno smanjen PDV na velik broj proizvoda, ali da to nije, jer fiskalne mjere to i ne mogu, zaustavilo inflaciju, odnosno poskupljenja.
Mogućnost nacionalizacije
Prije jesenskih mjera i odluka kako će građanima pomoći da lakše podnesu inflaciju, Vlada bi, savjetuje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, trebala pripremiti podlogu da uopće bude sposobna ponuditi tu pomoć, što pojedine vlade u europskim državama već čine.
– Vlade se pripremaju na energetski udar i za to da energetske kompanije u njihovim zemljama mogu brzo djelovati i da same Vlade mogu brzo djelovati. Mijenja se zakonodavni okvir pa se predviđaju situacije u kojima država može dokapitalizirati energetske kompanije, ili one u kojima može preuzeti upravljanje, ali ne i vlasništvo u tim kompanijama. Ide se toliko daleko da se otvara i mogućnost nacionalizacije. Ne znači da će svaku od tih odredbi iskoristiti, ali moraju je imati na raspolaganju, moraju moći odlučiti da će rafinerije prerađivati naftu kako bi život i gospodarstvo funkcionirali, sve da kompanije i ne žele pokrenuti rafinerije, ističe Lovrinčević.
Procjenjuje da odluka Komisije da skladišta plina moraju biti popunjena do 90 posto kapaciteta neće biti dovoljna, kao i paket koji priprema Europska komisija, a koji bi članice trebao uputiti na solidarnost i štednju, pa tako pojedine članice unije sklapaju bilateralne sporazume, poput Njemačke i Austrije, piše Novi list.
