Podaci pokazuju da se svaka deseta osoba starija od 15 godina suočava s nekim oblikom online nasilja – ovo nije problem samo na razini našeg društva, već na razini cijelog svijeta. Stoga su Agencija za elektroničke medije i udruga B.a.B.e. pokrenule kampanju pod nazivom “SURF and SOUND” koja se provodi u mjesecu lipnju u Hrvatskoj.
– Cilj kampanje je osvijestiti našu javnost da je to česta pojava u našem društvu, posebno kada se radi o online nasilju prema ženama, osvijestiti da postoji problem, ali i da postoje sankcije. Prošle godine je u kazneni zakon RH uvrštena i ova odredba gdje se želi prevenirati i sankcionirati sve one koji sudjeluju u ovakvom načinu dijeljenja internet sadržaja bez odobrenja, kaže Vanja Gavran, član vijeća za elektroničke medije.
Vrlo često žrtve nasilja nisu niti svjesne da imaju mogućnosti prijaviti online nasilje, ističe koordinator projekta Dean Šarčević iz udruge B.a.B.e., a često ni sami počinitelji nisu svjesni da čine online nasilje.
– Istraživanja pokazuju da svega 4 posto žena prijavljuje online nasilje. Stoga kroz ovakvu kampanju imamo veliku potrebu osvijestiti javnost o ovom problemu, kao i poticati i ohrabrivati žrtve na prijavu nasilja.
Različiti su oblici online nasilja, a žene najčešće prijavljuju dijeljenje njihovog intimnog sadržaja bez pristanka, kao i prijetnje o objavi takvog sadržaja. Tu je i nametljivo ponašanje kroz online uhođenje, a često se prijavljuje i objavljivanje osobnih te intimnih podataka putem lažnih profila ili nekih drugih stranica, odnosno tzv. “doxing”.
– Time se dolazi i u neposrednu opasnost od trećih osoba koje su im nepoznate i mogu ih dovesti u fizičku ugrozu. Radi se o ozbiljnom obliku nasilja. Važno je znati da postoje mehanizmi samozaštite putem tih platformi, ali i kaznenopravni oblici zaštite – dakle, moguće ih je prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu.
Ponekad i javnosti poznate osobe postanu žrtve online nasilja, što može rezultirati širenjem objave putem medija. Ipak, ističe Gavran, u Hrvatskoj postoji visoka razina svijesti medijskih kuća i novinara da takve stvari ne objavljuju.
– Zbog toga smo organizirali i radionice za novinare u nekoliko hrvatskih gradova gdje smo educirali preko 80 novinara iz raznih sfera da i sami budu svjesni koliko je ovaj problem postao stvarnost, ali i da ih naučimo koje sve zakonske odredbe postoje vezano za to.
Od srpnja prošle godine na snazi je novo kazneno djelo, čl. 144a, koji se odnosi na zlouporabu snimki spolno eksplicitnih sadržaja. Predviđena je zatvorska kazna u trajanju od 1 do 3 godine zatvora za one koji objavljuju takav sadržaj nastao u nekom odnosu povjerenja.
– Snimka može nastati i manipulacijom – za takvu snimku previđena je kazna do 3 godine, kaže Šarčević. Hrvatska je jedna od rijetkih EU država koje uopće imaju ovakvu odredbu u svom kaznenom zakonu, ističe Gavran.
Broj prijavljenih slučajeva online nasilja još je uvijek u vrlo malom broju – često je tome razlog dugotrajna procedura radi koje mnoge žrtve odustaju, no tu je i činjenica da se mnoge žene suočavaju s nekom vrstom osude u društvu i svaljivanjem krivnje na njih same za počinjeno nasilje.
– U takvoj situaciji se vrlo često povlače u svoja četiri zida i ne prijavljuju nasilje, kaže Šarčević. Dodaje kako udruga B.a.B.e. žrtvama može pružiti besplatnu pravnu i psihološku podršku.
– Imamo i osobu od povjerenja koja sa žrtvom može ići prijaviti nasilje na policiju ili državno odvjetništvo, što žrtvama znači veliku emocionalnu podršku. Ipak, cjelokupan proces prijave je dugotrajan, stoga B.a.B.e. apeliraju na pravosuđe i policiju da postupke procesuiraju u razumnom vremenskom roku i pruže primarnu zaštitu žrtvama.
– Važno je znati da postoji rok od 3 mjeseca u kojem treba prijaviti nasilje, i mora biti prijavljeno na prijedlog same žrtve, zaključuje, piše HRT.
