Laži nikada nisu rješenje, ali isto tako ne postoji osoba koja ne laže. Razlika je samo u učestalosti laganja, ozbiljnosti laži i posljedicama koje nose. Jedno je istraživanje zaključilo da muškarci lažu češće te da se smatraju boljim lažljivcima od žena. Slažete li se?
Istraživanje tvrdi da postoji jasna veza između laganja i spola te da muškarci smatraju da imaju dvostruko veće vjerojatnosti izvući se s lažima nego žene, odnosno da su toliko bolji u laganju.
Istraživači su ispitali 196 ljudi: Pola muškaraca, pola žena. Prosječna dob sudionika bila je 39 godina.
Postavljen im je niz pitanja, uključujući:
Koliko su uspješni u laganju?
Koliko su laži izgovorili u protekla 24 sata?
Vrste laži koje su izgovorili i kome, bez obzira na to je li se to dogodilo uživo ili primjerice tekstualno?
Istraživači su se željeli usredotočiti na one koji su dobri u laganju i pokušati razumjeti kako to rade i kome, dodajući da ljudi koji su izvrsni u laganju općenito lažu više od drugih, posebice svojoj obitelji, prijateljima, romantičnim partnerima i kolegama.
Rezultati su pokazali da oni skloni laganju uglavnom to čine svojim najbližima te da zbog toga uglavnom prođu nekažnjeno. Još jedan zanimljiv zaključak je da vrsni lažljivci nikada neće lagati preko poruka, već uvijek uživo, prenosi Klik.hr.
Ključna strategija
Jedna od ključnih strategija koje lažljivci koriste za iznošenje uvjerljivih laži jest formiranje priče koja je blizu istine i ne odavanje previše informacija.
Grupa koja je sudjelovala u istraživanju izjasnila se da, ako lažu, najčešće lažu oko trivijalnih, bezopasnih stvari. Pretjerivanja, skrivanje informacija i izmišljanje detalja također su bile neke od laži koje su priznali.
I dok su poslodavci i autoriteti bili oni kojima su najmanje lagali, obitelj, prijatelji ili kolege bili su ti koji su snosili teret, rekli su.
Zanimljiva crtica je i da je istraživanje pokazalo kako ne postoji veza između razine obrazovanja sudionika i njihove sposobnosti laganja. Također, zaključeno je da je potrebno više istraživanja za bolje razumijevanje sposobnosti dobrih lažljivaca.
Zašto neki ljudi lažu više od drugih?
Laganje je sklizak teren i iako smo svi krivi što se uvijek nalazimo u situaciji u kojoj osjećamo potrebu lagati, iz bilo kojeg razloga, mnogi ljudi pribjegavaju patološkom laganju. Ovaj oblik laganja kontinuiran je, a zbog toga vrlo štetan jer postaje normalan oblik komunikacije i vremenom utječe na dobrobit osobe koja laže i njegove okoline, odnose i karijeru.
Glavni razlozi patološkog laganja su želja za pažnjom ili potreba za suosjećanjem i prihvaćanjem. Patološki lažljivci često imaju antisocijalni poremećaj osobnosti.
Istraživanja sugeriraju da je ovaj ekstremni oblik laganja povezan s određenim neurološkim obrascem; patološki lažovi doživljavaju mikro nedostatak pamćenja, u kombinaciji s oštećenjem u frontalnim režnjevima koji kritički procjenjuju informacije. U takvim slučajevima, osoba nije u mogućnosti procijeniti točnost onoga što govori pa je stoga u stanju lagati kao da govori istinu.
Mozak patoloških lažljivaca razlikuje se od mozga nelažljivaca, sugerira istraživanje iz 2015. objavljeno u British Journal of Psychiatry. Znanstvenici su otkrili da postoji veća količina bijele tvari u prefrontalnom korteksu mozga patološkog lažljivca i zaključili da bi taj veći sadržaj bijele tvari mogao biti okidač za uobičajeno laganje.
Patološko laganje je mentalni poremećaj, a patološki lažljivci žive u svijetu mašte. Općenito imaju nisko samopoštovanje, ali se poremećaj može liječiti ako se otkrije dovoljno rano, prenosi Klik.hr.
