Je li konačni dogovor o embargu na rusku naftu velika diplomatska pobjeda Mađarske, ali i jedinstva Europe? Može li Hrvatska postati energetsko središte Unije te što će biti s proširenjem s obzirom na to da Ukrajina ne pristaje na uključivanje u posebno rješenje tzv. Europski politički prostor? Što će u tom pogledu biti s nama susjednim zemljama koje nisu uvele sankcije Rusiji? Kreće li nakon energenata ruska ucjena hranom? O tome su u U mreži Prvog govorili Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova, vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić i dopisnik HRT-a iz Bruxsellesa Tihomir Vinković.
Upitan da komentira 6. paket sankcija Rusiji, Vinković je rekao da dogovor nije postignut.
– Postignuto je političko, načelno pristajanje na 6. krug sankcija, negdje oko ponoći. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je “postignuto nešto načelno što će omogućiti Vijeću, a to su predstavnici država i vlada, da u detalje donese 6. krug sankcija. Dogovoreno je da će se sankcije donijeti i ono što se već neko vrijeme govori je da će se do kraja godine potpuno zabraniti uvoz ruske nafte morskim putem, tankerima, a da će dopustiti prijevoz ruske nafte – naftovodima. Međutim, to je došlo do pogrešnih podataka. Charles Michel je iznio da će se tako zabraniti za dvije trećine ruske nafte zabraniti uvoz do kraja godine, a Ursula von der Leyen za 90 posto. Međutim, radi se o tome da onaj krak koji ide prema Poljskoj i Njemačkoj ruskog naftovoda, da će te dvije države unilateralno, svaka za sebe, prestati uvoziti rusku naftu i da su to pristali do kraja godine. A onda da će za Mađarsku i Slovačku ići tih preostalih 10 posto. Ursula von der Leyen je rekla da će se o tih 10 posto vrlo skoro razgovarati. Postoji 7 detaljnih planova kako to izvesti, a detalji su uvijek veliki problem, istaknuo je.
– Orbanova verzija na engleskom je bila da se mora osigurati drugi način dobave ruske nafte ako se nešto dogodi naftovodu koji prelazi preko Ukrajine. Plenković je na to odgovorio da Janaf ima dovoljno kapaciteta i za Mađarsku. No Orban je primjerice na engleskom jeziku rekao da se mora postići politički dogovor, dok je na mađarskom rekao da se on načelno slaže s onim što je predloženo. Tako da uvijek moramo imati distancu što je kako je rečeno, ako ne znamo jezik, dodao je.
Pusić ne smatra da se radi o diplomatskoj pobjedi Mađarske niti jedinstva Europe.
– To je nešto malo između. To da Mađarska de facto ruši jedinstvo Europe na ovoj temi, a ona nije jedina, je bilo poznato. Nije ništa novo ni neobično. Postignut je kompromis. Kao što često biva u EU nije ničija pobjeda, ali je neki pomak. Prema podacima koje citiraju različiti dužnosnici, između pola milijarde i milijarde dolara Rusija zarađuje dnevno na energentima. I to financira agresiju na Ukrajinu. Svako smanjenje izvora prihoda za financiranje rata je plus. Ali koliko točno i kojom brzinom će se to desiti je sad pitanje. Nešto od ovoga, pretpostavljam ove dvije trećine da će se provesti do kraja ljeta po mom mišljenju, a do kraja godine ovi Poljaci i Nijemci koji su rekli da će to smanjiti, istaknula je.
Avdagić smatra da treba uzeti u obzir “dosta aspekata koje ne promatramo kad ovako brzinski pregledamo te pakete sankcija”.
– Kad to stavimo iz pozicije Češke, Slovačke i Mađarske, iako se spominje samo Orban, ključni je problem da imaju rafinerije koje su prilagođene tehnički i tehnološki ta rusku naftu. Isključiti sad ili do kraja godine rusku naftu, njima znači da rafinerije više neće raditi. Jedno je imati alternativni dobavni pravac, što Janaf definitivno je, a druga je stvar što će rafinerije sve te tri zemlje biti time momentalno ugašene. One ne mogu zamijeniti tu rusku naftu, u tako kratkom roku. Potrebna su ulaganja koja se kreću, po zemlji, negdje oko pola milijarde, milijardu i više, eura ili dolara, svejedno. Ovisno o zemlji i koliko ima rafinerija. Taj problem, znači, nije vezan samo za dobavni pravac i li rafineriju, već kad ju ugasite, morate naći alternativnu za uvoz rafinirane nafte, ne samo sirove. Pitanje je ima li je dovoljno na tržištu, da zadovolji potrebe te tri zemlje. Mislim da se, bez obzira na sve, pokazalo da je Orban voljan podržavati sankcije. Dosad je bio uz ostale države članice. No ovdje se radi o problemima u opskrbi, probleme za te države u smislu funkcioniranja kompletnog gospodarstva, kada govorimo o nafti. Ovo je kompromis. Vjerojatno nisu samo te tri zemlje u pitanju. Mislim da je i Hrvatska tražila određene izuzetke, tako da moramo pričekati da čujemo kompletan plan. Ono što je bitno – mislim da se vidi da ipak postoji europsko jedinstvo, kad je u pitanju odnos prema ovoj temi. Neke zemlje su možda voljne manje sudjelovati, ali možemo to staviti u percepciju plina. Zamislite da je netko rekao da se zaustavi potpuno uvoz ruskog plina do kraja godine. Nemoguće. Stvorilo bi velike probleme. Tako da moramo biti oprezni. Politika je s jedne strane, ali funkcioniranje kompletnog društva je s druge strane i jako je bitno da pazimo na to, istaknuo je, piše HRT.
Mađarska: Samo Srbima i Slovencima jeftinije gorivo, Hrvati, Austrijanci i ostali – daleko skuplje
