27.2 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno FOTO Podzemni bunkeri Helsinkija, odavno spremni za napad Rusa: U 72 sata...

FOTO Podzemni bunkeri Helsinkija, odavno spremni za napad Rusa: U 72 sata iz igrališta se pretvaraju masovna skloništa

Finska se bliži ulasku u NATO, a Rusija je upozorila da će “biti prisiljena poduzeti korake odmazde kako bi zaustavila prijetnje svojoj nacionalnoj sigurnosti”.

Finska je sve bliže NATO savezu. Rusija je upozorila kako će biti prisiljena na odmazdu.

Prema fotografijama koje su objavili mediji u nedjelju, čini se da se Finska desetljećima priprema za potencijalni sukob sa susjedom na istoku.

Od 1960-ih, finska vlada izgradila je više od 50.000 bunkera diljem zemlje. Ti bunkeri su dovoljni za smještaj 80 posto od 5,5 milijuna stanovnika zemlje.

Tim CNN-a posjetio je dva od oko 5500 skloništa u glavnom gradu Helsinkiju.

Prostori spremni za manje od jednog dana

Plivačka dvorana Itäkeskus na sjeveroistoku grada može se preurediti u sklonište za manje od jednog dana isušivanjem vode iz svog olimpijskog bazena za plivanje.

Oko 20 metara ispod parking-garaže Merihaka bunker je usječen u stijenu grada. U slučaju krize, sklonište za hitne slučajeve kapaciteta 6000 osoba može se osposobiti u roku od 72 sata.

Dijelovi prostora su već u upotrebi, a kako bi se pokrili troškovi – djeca igraju hokej u sportskim dvoranama i uživaju u igraonicama, dok građani ispijaju pića u kafićima u sklopu prostora.

“Mi smo hotel s pola zvjezdice”, rekao je Tomi Rask iz Odjela za spašavanje grada Helsinkija. Međutim, bunker nije osposobljen samo za rekreativnu upotrebu.

Stijena otporna i na zračenje nakon pada nuklearne bombe

Temeljna stijena stara dvije milijarde godina otporna je na eksplozije i mogla bi apsorbirati zračenje nastale nakon pada nuklearne bombe.

“Zakrivljeni tuneli koji prolaze kroz sklonište preuzimaju većinu udara”, kaže Rask.

Dodaje da, unatoč pripremama grada, ne može predvidjeti kako će se stvari odvijati kada masa ljudi bude smještena u mali prostor i kada bude tijesno uz zatvorena vrata.

“No, svatko ovdje ima ulogu”, navodi.

Finska neovisna od 1917. godine, ali…

Finska je proglasila neovisnost od Rusije 1917. Nakon toga, odbila se pridružiti Sovjetskom Savezu ili Sjedinjenim Državama.

Čak i nakon što se pridružila Europskoj uniji 1995. i postupno uskladila svoju obrambenu politiku sa Zapadom, i dalje je izravno izbjegavala ulazak u NATO zbog geopolitičke prijetnje od Rusije s kojom dijeli granicu od oko 1200 kilometara.

Gradonačelnik Helsinkija Juhana Vartiainen rekao je da grad “nikada nije imao iluzija o Sovjetskom Savezu, niti njegovoj sljedbenici, Rusiji”.

“Više me iznenadila činjenica da takva skloništa ne postoje u svim europskim zemljama”, rekao je, prenosi dnevnik.hr.

Finska i službeno prelomila: Draga nacijo, podnosimo zahtjev za članstvom u NATO savezu

Najnovije

Još iz rubrike