19.6 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Kad bi netko iz Bidenovog ureda nazvao Zagreb i pitao ima li...

Kad bi netko iz Bidenovog ureda nazvao Zagreb i pitao ima li problema oko Finske, mislim da bi odgovor bio…

O ulasku Finske u NATO novinarka N1 Jelena Bokun razgovarala je s finskim novinarom i analitičarem, Laurijem Nurmijem, koji dugi niz godina prati politike Sjeverno-atlantskog saveza. Smatra da hrvatski predsjednik Zoran Milanović svoje izjave o vetu na finski ulazak govori radi vlastite popularnosti.

Mislite li da možemo očekivati neku reakciju od Rusije, od predsjednika Putina?

Vjerujem da je civilno društvo u Rusiji više-manje protiv rata u Ukrajini, bez obzira na to što nam govore takozvane ‘ankete’ u Rusiji. Obični Rusi ne žele eskalaciju rata iz Ukrajine u Finsku. Gospodin Putin… možda je bijesan i možda neki savjetnici u Kremlju planiraju neku reakciju, ali ne vjerujem da će doći do direktnih vojnih napada na Finsku. Ono što očekujemo su neke operacije hibridnog ratovanja, širenje propagande.

Hakerski napadi?

Da, definitivno hakerski napadi na stranice vlade, na banke, elektrane, ali s tim se možemo nositi.

Čak je i vaš predsjednik jučer rekao da ova odluka nije usmjerena protiv nikoga, već da će ona ojačati Finsku i NATO. Mislite li da to Putin razumije, da se slaže?

To se njega ne tiče. Mi u Finskoj ćemo sami odlučiti što želimo. Imali smo taj period nakon Drugog svjetskog rata, od 1944. do 1991. i pada Sovjetskog Saveza, kada je postojao dogovor sa SSSR-om. Bili smo nezavisni, imali smo parlamentarnu demokraciju, ali i dogovor s Moskvom. Nakon pada Sovjetskog Saveza, željeli smo brzo pristupiti Europskoj Uniji, a sada, kad je Putin pokazao svoje pravo lice diktatora koji šalje bombe na civile, kao što je već i prije činio u Alepu 2016., više nas nije briga, iskreno, što on misli. Ovo je naša odluka, nije protiv Rusije ili Rusa. Ako oni misle da jest, to je njihova stvar. Finska perspektiva je da postoji potreba za garancijom sigurnosti koju pruža članak 5., jer inače Putin može ucjenjivati manje zemlje koje nisu pod NATO-vim nuklearnim kišobranom, može ih napadati i nakon toga cijelom svijetu reći da će, ako im netko želi pomoći, koristiti nuklearno oružje.

Hrvatski predsjednik nedavno je rekao da će učiniti sve što može da stavi veto na poziv Finskoj i Švedskoj iz NATO-a.

Vjerujem da, kad bi netko iz ureda predsjednika Bidena nazvao Zagreb i pitao postoji li problem, odgovor bi bio ‘gospodine predsjedniče, nema nikakvih problema’. Ključno je da je SAD razgovarao s diplomatima. Prošli tjedan sastao sam se s američkom ambasadoricom za NATO, Julianne Smith, u Bruxellesu, u sjedištu NATO-a. Javno je naglašavala da se i demokrati i republikanci u Washingtonu slažu s članstvom Finske. Američka diplomacija bit će najvažniji element koji će ovaj proces učiniti laganim i za Finsku i za Švedsku.

Ne mislite da bi hrvatski predsjednik mogao stvoriti neke probleme ili štetu što se tiče ovog pitanja?

Vjerujem da on želi pozornost. Ovakvi procesi dobri su za političare koji bi željeli imati više pozornosti, kako kod kuće, tako i u inozemstvu. Takvim izjavama o vetu on garantira da će dobiti naslovnice koje je očekivao i, pretpostavljam, želio. Ovo je neka vrsta populističke strategije u politici, ali ima li nekog stvarnog utjecaja? Ne vjerujem.

Rusija otvoreno zaprijetila Finskoj zbog NATO-a: Prisiljeni smo krenuti u vojnu odmazdu

Njemački političar o sličnostima Putina i Hitlera: Naravno, to je zastrašujuća paralela, ali…

Najnovije

Još iz rubrike