20.6 C
Zagreb
Naslovnica Tech U javnost ‘iscurile‘ velike promjene koje se spremaju na fakultetima: petica postaje...

U javnost ‘iscurile‘ velike promjene koje se spremaju na fakultetima: petica postaje A, a jedinica F, prva razina visokog obrazovanja po ‘bolonji‘ ubuduće se neće nazivati preddiplomskom…

Mandat rektora naših javnih sveučilišta i ubuduće će trajati četiri godine, s tim da će i nadalje ista osoba moći još jednom ponovno biti izabrana na tu dužnost.

U izboru rektora i dekana visokih učilišta i nadalje će sudjelovati studentski predstavnici, ali im to neće biti omogućeno u izborima na radna mjesta u ustanovama visokog obrazovanja. Također, student u redovitom statusu više neće moći biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.

Studenti i nastavnici trebaju se pripremiti na još jednu novost: uz brojčane, u sustav ocjenjivanja uvode se i slovne ocjene i to u rasponu od A (izvrstan 5) do F (nedovoljan 1). Ishodi učenja ostvareni natprosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom vrlo dobar (4), koja odgovara slovnoj ocjeni B, trojka (ocjena dobar) izražavat će se slovom C, a dvojka s D. Prva razina visokog obrazovanja po “bolonji” ubuduće se neće nazivati preddiplomskom nego prijediplomskom, a u sustav se uvode i digitalne diplome – to jest završetkom prijediplomskog studija i stručnoga kratkog studija studentu se izdaje svjedodžba u potpisanom i ovjerenom ispisu te u digitalnom obliku, a studentu nakon završenog diplomskog i poslijediplomskog studija diploma u tiskanom i digitalnom obliku.

To su samo neke od novosti koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) predlaže izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a o kojemu je u petak počelo e-savjetovanje koja će biti otvoreno sve do 5. lipnja. U javnost su dosad “iscurile” neke od predloženih novosti te izazvale dosta prijepora, međutim, sada će u konačnom nacrtu izmjena stručna kao i šira javnost imati prilike očitovati se o konkretnim prijedlozima na zakon koji je od 2003. kada je donesen sve do danas “preživio” desetak izmjena i dopuna. Pojedine odredbe u postojećem zakonu, kažu u MZO-u, su zastarjele i neprovedive.

– Problemi u sustavu su vezani za nedostatak nadzora nad radom sveučilišta, činjenici da studijski programi nisu u skladu s potrebama tržišta rada, ne primjenjuju se načela Europskog prostora visokog obrazovanja, a nedovoljna je i međunarodna vidljivost. Pojedina visoka učilišta imaju nepotpune evidencije pa je nepoznat ukupan broj studenata i njihov status – obrazlažu u MZO-u neke od razloga zašto se krenulo u izmjene zakona. Iz MZO-a također tvrde kako se najnovijim izmjenama jača autonomija sveučilišta, ali i povećava nadzor nad radom sveučilišta. Umjesto dosadašnjeg sveučilišnog savjeta na visokim će se učilištima tako osnivati sveučilišna vijeća s fleksibilnim brojem članova od 5 do 9.

Radni vijek profesora se produžuje

– Sveučilišno vijeće brine se o zakonitosti rada javnoga sveučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa, nadzire provedbu odluka senata i rektora, nadzire izvršenje sveučilišnog financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom. Uz to, pokreće postupak razrješenja rektora dvotrećinskom većinom članova sveučilišnog vijeća, a obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim aktima – stoji u prijedlogu izmjena zakona.

Što se tiče senata sveučilišta, u njihovu sastavu i nadalje ostaju studentski predstavnici, ali ubuduće će činiti deset posto članova senata, od čega 20 posto mogu biti studenti poslijediplomskih studija. U dosadašnjem zakonu deset posto članova senata bilo je iz redova studenata preddiplomskih i diplomskih studija te najmanje još pet posto iz redova studenata poslijediplomskih studija. Novosti se uvode i kada je riječ o radnom vijeku zaposlenika visokih učilišta. Zamišljeno je da ubuduće na javnom visokom učilištu ili znanstvenom institutu zaposleniku prestaje ugovor o radu zbog odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života (dosad 65, uz mogućnost produljenja). Nakon toga, a maksimalno do 70. godine, nastavnik ili znanstvenik mogu nastaviti raditi, ali uz uvjet da im plaće osigurava institucija u kojoj rade.

Među novostima je i ta da se ukida naziv “visoka škola” te one odsad postaju veleučilišta i izvode stručne studije. Ukida se i naziv “zajednički studij” te ostaje naziv “združeni studij” za studij koji zajednički izvode najmanje dva domaća ili najmanje jedno domaće i jedno inozemno visoko učilište. Kada smo kod terminologije, dodajmo i kako se više neće koristiti naziv “poslijedoktorand” umjesto kojeg se uvodi viši asistent, dok će se završetkom diplomskoga stručnog studija stjecati naziv stručni magistar, a ne više stručni specijalist. Dodajmo i kako će ubuduće nositelj doktorskog studija biti obvezan doktorski rad javno objaviti na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane. Ukupni proračun za pojedinu visokoobrazovnu ustanovu određivat će se kroz pregovarački proces o programskim ugovorima, jer je Ministarstvu namjera postići veću odgovornost sveučilišta i instituta kada je riječ o državnom financiranju. Financiranje će biti temeljeno na rezultatima. Izmjenama zakona išlo se i na pojednostavljivanje i spajanje postupaka izbora u zvanje i na radno mjesto zaposlenika u sustavu. Također, predložen je neograničen broj reizbora na radna mjesta.


Županije neće moći osnivati visoka učilišta

– Zbog određenih slučajeva nelikvidnosti i neučinkovitog sustava upravljanja visokim školama koje su osnovali županije, gradovi i općine, a koje u konačnici radi poticanja dostupnosti i inkluzivnosti visokog obrazovanja preuzima Republika Hrvatska na teret državnog proračuna pa on postaje dodatno neplanirano opterećen, prijedlogom zakona više nije predviđena mogućnost da visoka učilišta osnivaju županije, gradovi i općine. Pritom se ne zadire u prava i opstojnost već osnovanih visokih učilišta sukladno trenutačno važećem zakonu – obrazlažu iz Ministarstva tu odluku te napominju kako postojeća visoka učilišta koja su osnovali županije, gradovi i općine nastavljaju s radom kao privatna visoka učilišta.

Sadašnje stanje

– sustav visokog obrazovanja i umjetnosti čini
12 sveučilišta (9 javnih i 3 privatna), 66 fakulteta, 6 umjetničkih akademija, 11 sveučilišnih odjela, 17 veleučilišta (12 javnih i 5 privatnih) i 17 visokih škola (2 javne i 15 privatnih) upisanih u Upisnik visokih učilišta;

-15.538 zaposlenih na javnim visokim učilištima (66 posto znanstveno-nastavno, 34 posto administrativno-pomoćno osoblje);

-153.717 studenata u 2021./2022. akademskoj godini (112.580 redovitih studenata);

– broj studenata na javnim visokim učilištima u posljednjih pet godina pao za 12,5 tisuća, a broj zaposlenih na teret državnog proračuna narastao za 800;

-1638 studijskih programa na javnim sveučilištima, veleučilištima i visokim školama;

-u 2021./2022. akademskoj godini na 27 studijskih programa nije upisan nijedan student;, piše slobodnadalmacija.hr.

Najnovije

Još iz rubrike