Cijena kilograma brašna u maloprodaji probila je psihološku granicu i postala dvoznamenkasta. Vrećica bijelog glatkog brašna danas se prodavala za 11,5 kuna, a kukuruznog za 13,5. To je dvaput više nego prošle godine!
Jedanaest i pol kuna za kilogram bijelog brašna, toliko smo nedavno plaćali litru goriva. “Nesrazmjer je veliki i nije pošteno. Pokvareno je. Bezobrazno je”, komentirao je reporterki Dnevnika Nove TV Marini Bešić Đukarić Miroslav iz Osijeka.
U proteklih godinu dana brašno je poskupjelo više od 50 posto.
“Te cijene su zapravo u kontinuiranom rastu od 2020. godine u jesen. Bile su uzrokovane COVID krizom, nažalost dodatna kriza s ratom u Ukrajini digla je cijene pšenice na rekordno visoke razine”, objasnila je Nada Barišić iz Žitozajednice.
Ovakvu cijenu za sada ima brašno jednog domaćeg proizvođača koji tvrdi da nije imao izbora.
“S obzirom na drastičan porast cijene koji se dogodio unazad nekoliko mjeseci (povećanje od 100 posto), logično je za očekivati i povećanje cijena brašna. Kao tvrtka koja se bavi proizvodnjom brašna i trgovinom pšenice, kontinuirano kupujemo i prodajemo pšenicu, pratimo cijene na svjetskim i europskim tržištima, te se ponašamo sukladno njihovim trendovima”, naveli su iz Žita d.o.o..
Bolje su prošli oni koji su pšenicu kupili nakon žetve i uskladištili, jer lani je stajala kunu i pol, sada je tri kune.
“Mi govorimo ovdje o otvorenom tržištu, trebamo biti transparentni i svatko ima pravo određivati, ali ne do ove mjere da kad roba dođe do samog kupca da bude i po četiri puta skuplje”, komentirala je Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača.
Hoće li dizati cijene, pitali smo i druge proizvođače. Odgovorili su iz Granolija, gdje se pozivaju i na rast cijena energenata, prijevoza, ambalaže. Spominju i povećanu potražnju za brašnom. Sadašnje cijene sve im je teže zadržati. A poskupi li brašno, poskupjet će i kruh.
“Naravno, cijena kruha je bazirana na cijeni osnovne sirovine, a to je brašno”, rekla je Nada Barišić.
Na moguće poskupljenje odgovorili su i iz Podravke. “Podravka proizvođačke cijene svojih proizvoda formira na temelju troškova i vlastite cjenovne politike neovisno o potezima i cijenama drugih kompanija. Konačna cijena proizvoda u trgovini ovisi pak ne samo o proizvođačkoj cijeni već i trgovačkoj marži svakog pojedinog trgovca te odgovarajućoj stopi PDV-a.
Poznato je da cijene sirovina i energenata rastu od prošle godine, a rast je dodatno ubrzan ukrajinskom krizom. Podravka ulaže kontinuirane napore kako bi unutrašnjim rezervama što je više moguće apsorbirala rast troškova, no u okolnostima kontinuiranog i snažnog povećanja cijena energenata i sirovina, a koje su rasle i do pet puta, nužne su i određene korekcije proizvođačkih cijena. Podravka je stoga cijene svojih proizvoda korigirala početkom godine, a moguće daljnje korekcije će opet ovisiti o tržišnim kretanjima cijena energije i sirovina.”
Iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su da prate stanje i da će, u slučaju novih poremećaja na tržištu, znati reagirati. Podsjećaju i na nedavno smanjenje PDV-a na prehrambene proizvode i poljoprivredne inpute
“Mislim da je jedini mogući potez, nazovimo to neko zamrzavanje cijena ili slično”, dodala je Popović Filipović.
Jer niži PDV nije doveo do očekivano nižih cijena. Teret svjetske krize i dalje snose krajnji kupci, piše dnevnik.hr.
