14.9 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Prenaprezanje - jedna od najčešćih profesionalnih bolesti u Hrvatskoj

Prenaprezanje – jedna od najčešćih profesionalnih bolesti u Hrvatskoj

Procjenjuje se kako svake godine na radu strada oko 2 milijuna radnika, a više od 260 milijuna doživi neki oblik ozljede. Smanjiti takve statistike, tek je jedan od ciljeva obilježavanja Svjetskog dana zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Kako unaprijediti zaštitu na radu?

Zaštita na radu, prema definiciji, predstavlja skup mjera, aktivnosti i pravila iz različitih djelatnosti koje za cilj imaju osigurati zdravo radno mjesto. Ulaskom u Europsku uniju, naša je zakonska regulativa usklađena s europskim normama tako da nimalo ne zaostajemo za najrazvijenijim društvima. Uz to, svakodnevno se u praksu uvode nova znanja i vještine. Sve to očito je dalo rezultata budući da statistički podaci pokazuju kako se broj ozljeda na radu bitno smanjio.

– Ako se vratimo u prošlost, možda prije 15, 20 godina – tada je bilo preko 20 tisuća ozljeda na radu godišnje. I taj trend pada. U zadnjih par godina taj broj varira o 12 do 15 tisuća, kaže Zlatko Šarić, stručnjak zaštite na radu Službe za medicinu rada HZJZ. Dodaje kako je važno raditi na edukaciji poslodavaca kako bi se broj smanjilo. Također, treba primjenjivati sve ono što je propisano zakonom.

Temelj zaštite na radu – multidisciplinarnost

Zaštita na radu jedan je vrlo složen i dinamičan proces koji počiva na multidisciplinarnosti. Važan kotačić u tom sustavu su liječnici, specijalisti medicine rada.

– Medicina rada u fokusu ima zaštitu zdravlja radnika. To je puno više od pregleda za vozački ili ono što ljudi najčešće vežu za medicinu rada. Prvenstveno zaštićujemo radnika. Kad govorimo o osobama s invaliditetom trudimo se pustiti radnika na tržište rada. A onda nam je cilj da radnika kroz njegov radni vijek održimo što duže zdravim, da pokušamo spriječiti ozljede na radu i profesionalne bolesti ili bolesti vezane uz rad. Ako se one već javljaju, da ih pokušamo što više odgoditi, objašnjava Tamara Radošević, spec. medicine rada.

Sindrom karpalnog kanala, najčešće profesionalno oboljenje

Postoje specifična radna mjesta s povećanim rizikom za nastanak ozljeda na radu ili razvoj takozvanih profesionalnih oboljenja. Najčešće profesionalne bolesti u Hrvatskoj, ako se izuzmu zadnje dvije godine kada je COVID najprisutniji, su bolesti prenaprezanja. Bolesti koje nastaju dugotrajnim ponavljajućim pokretima pod nekakvim pritiskom ili snagom i to najčešće uključuje sindrom karpalnog kanala, znači to je rad rukama, kaže Radošević.

Kad je riječ o zdravlju radnika, u posljednje se vrijeme sve više pozornosti posvećuje mentalnom zdravlju. Možemo zaključiti kako se danas, više nego ikada u povijesti, vodi briga o zdravlju radnika i njegovoj sigurnosti na radnom mjestu.

– Danas je radnik definitivno zaštićeniji nego što je bio prije dvadeset godina i ta multidisciplinarnost koja postoji između inženjera sigurnosti, odnosno svih stručnjaka zaštite na radu, medicine rada i ostalih drugih specijalnosti koje nas se dotiču – definitivno utječu na poboljšanje zdravlja radnika, dodaje Radošević.

Zaštita na radu nije trošak

– Zaštita na radu se mora shvatiti kao dio procesa. To nije trošak. Poslodavci bi trebali shvatiti da je to ulaganje. Europska agencija za sigurnost na radu je procijenila da svaki euro uložen u zaštitu na radu kao preventiva kasnije vraća dva cijela dva eura, tvrdi Zlatko Šarić.

Matematika je jasna i ovdje počiva na činjenici da se ovakvim pristupom bitno smanjuju troškovi dugotrajnih bolovanja, kao i učestalost profesionalnih oboljenja, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike