21 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo ‘Stane li uvoz iz Rusije, benzin će skočiti na 20 kn, a...

‘Stane li uvoz iz Rusije, benzin će skočiti na 20 kn, a LNG nam neće biti dovoljan. Imamo 2 opcije‘

“Do jučer sam vjerovao da će Rusija i dalje izvoziti svoju naftu i plin Europi, no nakon ovog pokolja u Buči…”

„Nema granice do koje mogu rasti cijene nafte i njezinih derivata. Već je zbog burzovnih igara barel bio 140 dolara, sada cijena varira između 105 i 108 dolara, no ako dođe do obustave uvoza iz Rusije cijena će porasti i do 200 dolara”, tvrdi u Briefingu naftni stručnjak Davor Štern, bivši ministar gospodarstva i poduzetnik koji ne bi isključio ni mogućnost da će litra benzina koštati 20 kuna pa i više.

Međutim, budući da država dosta zarađuje na porezima od prodaje naftnih derivata, Vlada, dodaje on, može smanjiti te poreze. Držanje cijena derivata pod kontrolom državi bi, napominje, bilo daleko lakše da je Ina u većinskom državnom vlasništvu kao što može HEP-u reći da ograniči cijenu struje makar stvarao gubitke.

„Domaća proizvodnja plina je s oko 2 milijarde kubika plina godišnje pala na oko 750 milijuna kubika. Polja su se iscrpila, posebice ona u sjevernom Jadranu. Značajno je pala i proizvodnja domaće nafte jer je mađarski partner zapustio ulaganje u istraživanje novih nalazišta.

Riječka rafinerija je u studenom prošle godine zatvorena da bi nedavno krenula u probni rad i do kraja ovoga mjeseca bi trebala biti u punom pogonu. Mislim da Hrvatska ne smije dozvoliti da riječka rafinerija prestane s radom jer nam je to jedina garancija da će nam naftni derivati biti dostupni”, kaže Štern i zaključuje kako je Ina već dobrim dijelom pretvorena u maloprodajni lanac benzinskih postaja jer se država prema njoj nije postavila kao dobar gospodar i dozvolila je da mađarska strana radi što hoće.

„Do jučer sam vjerovao da će Rusija i dalje izvoziti svoju naftu i plin Europi, no nakon ovog pokolja u Buči, Europa uviđa da se ta zvjerstva ne smiju dozvoliti. Više nije pitanje hoće li Rusi svoje energente prodavati u rubljima, nego hoće li Europa obustaviti uvoz. Jučer je Europa objavila da neće više iz Rusije uvoziti ugljen i odmah mu je cijena porasla na 100 dolara po toni što se nije dogodilo u zadnjih 30 godina. Ako tako bude i s naftom i plinom, cijenama je samo nebo granica”, tvrdi Štern.

Hrvatska je, kaže, izgradnjom LNG terminala na Krku osigurala mogućnost za uvoz dovoljnih količina plina, no pitanje je koliko će LNG-a biti dostupno na tržištu jer ga neće biti dovoljno ako ga bude htjela cijela Europa i u tom bi slučaju cijene mogle biti jako, jako visoke. LNG je danas oko 20 posto skuplji od prirodnog plina koji dolazi plinovodima, a mogao bi biti i dvostruko skuplji. Pitanje je hoće li si domaćinstva i industrija moći priuštiti grijanje na plin. Hrvatska, ističe Štern, iz domaće proizvodnje pokriva oko 40 posto vlastitih potreba.

„No, zaboravljamo da imamo i druge mogućnosti. Na primjer da se iz Dugopolja, dokle je došao jadranski plinovod, potegne cijev do Albanije, što se može napraviti dosta brzo, te da se Hrvatska tako priključi na plin koji dolazi iz Kaspijskog mora, iz Kazahstana, Uzbekistana, Turkmenistana… Takav plin bi sigurno bio jeftiniji od LNG-a. Osim toga, Italija podmorskim cjevovodom dobiva plin iz Alžira. I mi bismo se mogli s Alžirom dogovoriti da nam osigura određene količine plina koje bi nam pristizale preko Italije cjevovodom u sjevernom Jadranu koji vodi do Pule. Ne smijemo se osloniti samo na LNG”, predlaže Štern. Ne vjeruje da će europske zemlje sada kupovati naftu i plin iz Irana dok god ta zemlja bude inzistirala na svom nuklearnom programu jer Izrael teško može tako nešto dopustiti.

Postavljanje solarnih panela na krovove kuća smatra izvrsnom idejom, ali to nije moguće svugdje izvesti, primjerice u zaštićenim starim gradskim jezgrama. Također ne vjeruje da će kriza u opskrbi naftom i plinom ubrzati EU zeleni plan po kojem bi se do 2035. trebali prestati prodavati automobili na fosilna goriva jer za takvu brzu transformaciju neće biti dovoljno električne energije.

Rusi su, kaže Štern, koji je godinama živio i radio u Moskvi, kao narod naučeni patiti što se vidi i u njihovoj književnosti i glazbi. Također su vrlo poslušan narod jer su 75 godina trpjeli komunizam i nisu reagirali ni kada su se u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Poljskoj i drugim zemljama događale revolucije.

„Rusi su i nacionalisti. Europa i svijet su kroz zadnjih 30 godina prema Rusima nepravedno pokazivali prijezir, no sada nakon invazije na Ukrajinu zaslužuju sav prijezir. Njihov predsjednik Jeljcin nije izlazio iz aviona nego je iz njega padao. Putin je Rusima vratio nacionalni ponos. Oligarsi nisu sila koja može srušiti Putina, a i vojska mu je lojalna. Njega se neće moći rušiti silom”, govori Štern koji vjeruje da bi Rusija i Ukrajina već potpisale mirovni sporazum da nije došlo do masakra u Buči.

No, situacija će se na terenu, dodaje, morati smirivati, a time će se normalizirati i opskrba energentima, piše jutarnji.hr.

Najnovije

Još iz rubrike