Zlata Đurđević, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gostovala je u N1 studiju uživo i komentirala pravne posljedice ratnih zločina u Ukrajini.
Upitana može li se u Ukrajini govoriti o ratnom zločinu, Đurđević je rekla da o tome nema nikakve dvojbe. “Ono što vidimo pred sobom nedvojbeno su ratni zločini i počinjeno kazneno djelo agresije. Izgleda da se radi o sustavnom, teškom i širokom kršenju prava u velikim razmjerima”, rekla je Đurđević.
“Sada imamo možda i prvi put u povijesti da rat kako se događa, tako se i dokumentira. Imate u realnom vremenu praćenje događaja kako se događaju, iako smo mislili da će biti teško dokazati neke zločine, ali nikad nismo imali više dokumentiranih zločina nego danas. Bit će teško sakriti da su počinjeni zločini, a drugo pitanje je individualna odgovornost pojedinca, gdje će biti teško utvrditi tko je osoba koja je to počinila, ali ne i nemoguće”, rekla je Đurđević.
Je li Putin ratni zločinac?
Na pitanje je li Vladimir Putin ratni zločinac ili ne, Đurđević je rekla da se čini nedvojbeno da je počinjeno kazneno djelo agresije, koje čini politički i vojni vrh. “Imamo izričitu izjavu Vladimira Putina, koji je naredio agresiju. Nedvojbeno je da je počinjeno kazneno djelo odnosno zločin agresije, što predstavlja najteže djelo kršenja prava”, rekla je Đurđević.
U međunarodnoj se zajednici, rekla je, zbog nedostatka nadležnosti međunarodnih sudova za zločin agresije, razgovara o tome da se osnuje poseban sud koji bi bio nadležan suditi Rusiji za individualne zločine. “Izričito je rečeno da je to rat Vladimira Putina, što se stalno ističe, da se ne baci stigma na cjelokupni ruski narod, i da je on bio taj koji je naredio agresiju i počinjenje ratnih zločina”, rekla je.
Voditelj Igor Bobić upitao je bi li ona rekla da je Putin ratni zločinac. “S obzirom na ovo što vidim, čini se nedvojbeno da je on naredio počinjene invazije, prema tome, on je agresor. Moja kvalifikacija, koju mogu dati, koju smatram da je, da je on taj koji je najodgovorniji za počinjenje ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti, ali kaznena odgovornost jedino se može potvrditi na sudovima”, rekla je profesorica.
Postoji li pravo na rat?
Na pitanje postoji li pravo na rat, Đurđević je rekla da prema međunarodnom pravu postoji iznimno propisano pravo na rat, i to samo u dva slučaja – u slučaju samoobrane ili uz dopuštenje Vijeća sigurnosti UN-a. “Cijeli međunarodni poredak zasniva se na tome da nema rata, da je on zabranjen, a samo u iznimnim situacijama možete pribjeći ratu”, objasnila je, piše N1.
