Ratni zločini u okolici Kijeva zaprepastili su cijeli svijet, no 40. dan od početka rata, pred Ukrajincima je još jedno pitanje. HRT-ov reporter Petar Vlahov javio se iz Lavova u središnji Dnevnik HRT-a, kazavši kako je to pitanje malo u sjeni svih teme koje su vezane za brojeve za ratne zločine, ali Ukrajinci se doslovno nalaze pred pitanjem – biti ili ne biti?
“Možemo govoriti da smo pred drugom ofenzivom”
Takva koncentracija vojne moći, snage i mašinerije, koja se posljednjih dana događa s ruske strane i kreće se prema istočnim oblastima, može samo govoriti o tome da smo pred drugom ofenzivom, zapravo da to ne mjerimo više u danima, već u satima.
Naime, danas je završeno prebacivanje potpuno dvije, nove svježe “armije” iz Belgoroda, dakle iz Ruske Federacije koje su krenule prema Harkivu.
U gradu Izjumu postavljaju se poljske bolnice. To dovoljno govori da se sprema ofenziva, jer poljske bolnice moraju biti blizu bojišnice za prihvat brojnih ranjenika.
“Održana vježba ruskih rezervista”
U Sankt Petersburgu danas je održana vježba vezista rezervista, koji su u ovakvim situacijama iznimno potrebni na terenu. Ruski predsjednik Vladimir Putin mobilizira šezdeset tisuća svojih pripadnika, to su sada rezervisti i oni koji imaju ratnoga iskustva, barem u zadnjih deset godina.
Lučki grad Odesa čini se da tone sve više u pomorsku blokadu ruske Crnomorske flote. Tamo su spremne desantske postrojbe za iskrcavanje, a Odesa je i danas bila na meti.
“Najkrvaviji dan od početka otvorenog napada”
Za Harkiv, Herson, Mariupolj ovaj 40. dan invazije najkrvaviji je od početka otvorenog napada ruske vojske na Ukrajinu.
Dakle, Ukrajinci će brzo doći do jednog jedinog pitanja – mogu li računati na stvarnu obranu i pomoć NATO-a?
Bez pomoći NATO-a, u suvremenoj vojnoj opremi, može se dogoditi i nova Buča što se tiče razaranja.
Ukrajincima su potrebni suvremeni S-300 protuzračni sustavi, protubrodske rakete, barem švedske proizvodnje, RBS-15 iz osamdesetih godina, njih ima i naša Hrvatska ratna mornarica.
“Je li NATO spreman pomoći otvoreno ili ne?”
Potrebno je i teško topništvo i artiljerija, to Ukrajinci nemaju. Govorimo o topničkim bitnicama i Panzer haubicama, barem od 155 mm i dometa 30 kilometara.
– To Ukrajinci nemaju, a bez toga neće imati što tražiti u ovom žestokom srazu s ruskom vojskom. Sada dolazimo do onog pitanja, baš dana kada se NATO formirao, je li NATO spreman pomoći otvoreno ili ne?, pita se Vlahov.
Dolazimo do pitanja koliko će NATO savez biti čvrst u odluci da pomogne Ukrajini, da se vojno obrani.
“Je li se u Drugom svjetskom ratu pregovaralo s Hitlerom ili Staljinom”
Današnja poruka premijera Poljske Mateusza Morawieckog, koju je uputio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu – je li se u Drugom svjetskom ratu pregovaralo s Hitlerom ili Staljinom, i pitao je Macrona koliko je puta do sada pregovarao s Putinom i što su rezultirali ti pregovori.
– Danas smo u Lavovu prestali brojati zračne opasnosti koliko ih ima, a to znači da je rusko zrakoplovstvo povećalo i broj izvidničkih letova. Pretpostavlja se da bi i zapadna Ukrajina mogla biti meta u ovoj drugoj fazi ratovanja, naglasio je HRT-ov reporter.
