Zamislite da ako nešto ne možete platiti postoji osoba koja će to učiniti za vas. Nerealno, no ako vam je netko jamac on se obvezuje se da će ispuniti potraživanja dužnika ako ih on sam ne ispuni. Odlučite li biti nečiji jamac za kredit, ne brzajte s potpisom jer bi upravo nepročitane stavke mogle biti ključne za provođenje naplate što donosimo na konkretnom primjeru.
Povjerenje, dva kriva potpisa, ali i neupućenost u njegova sudužnička prava dovelo je hrvatskog glumca Kristijana Ugrinu do toga da više od desetljeća otplaćuje tuđe kredite. “Točno se sjećam tog momenta. Bio sam s pokojnim tatom i imali smo neki posao kad sam dobio tu obavijest i bio sam u totalnom šoku danima”, rekao je.
A kako i ne bi bio kada je riječ o čak dva kredita uz rok otplate na duži period. Prvo je na naplatu došao prvi, a zatim i drugi. Otplaćeni iznos Ugrina kaže da više niti ne broji. “Jako puno novca. Ne mogu više niti pratiti koliko su mi skinuli s računa, a koliko sam poslije u kešu otplatio”.
Do problema s kojima se suočio došlo je u trenutku kada je dužnik kredita otišao u mirovinu te više nije mogao samostalno otplaćivati svoje obaveze. Ističe da je razočaran.
“Banka mi nije jasna u cijeloj toj priči. Banka je znala da ona ide u penziju i da će joj penzija biti toliko manja od plaće, međutim i dalje su pristali dati joj toliku glavnicu i mene obvezati da plaćam ako ona ne bude mogla. A znali su da neće moći. Ja na to nisam pazio. To je moja greška”, ističe.
Pokriti životne, ali i tuđe troškove iz mjeseca u mjesec ozbiljan je zadak. Kristijan Ugrina glumi, dostavlja hranu, a čak je radio i na građevini. “Snađem se ja. Imam dvije zdrave ruke srećom, dvije zdrave noge i zdravu glavu. I borim se”, kazao je.
Krediti nerijetko razaraju obitelji
Upravo otplata tuđeg kredita čest je razlog raskidanja rodbinskih, ali i prijateljskih odnosa. Stoga treba biti oprezan prilikom pristanka na ovakvu vrste obaveze.
“Ono što je uvijek dobro je da osobe koje su povezane u tom nekakvom kreditnom aranžmanu pristupe banci i da se ide u razgovore i pregovore oko promjene modela i jednostavno da sekundarni dužnik izađe iz tog oblika, da banka vidi kako će na drugi način se onda osigurati ili da vidi da mora cjelokupni aranžman drugačije napraviti”, smatra financijski savjetnik Hrvoje Japunčić.
Jamci koji se nađu u situacijama da trebaju nastaviti otplatu tuđeg kredita morali bi znati koja su njihova prava kao i kome se obratiti.
“Jamac, ako je ne svojom voljom doveden u situaciju da otplaćuje u odnosu na primarnog dužnika, on na temelju Zakona o obaveznim odnosima može pokretati pravne radnje da se na neki način ono što nije želio otplatiti od primarnog dužnika naplati od neke druge imovine istoga”, ističe Japunčić.
Ako dužnik nema u vlasništvu imovinu od koje se potraživanja mogu otplatiti, a jamac ne može potražiti pravnu zaštitu, ono što može je zatražiti postizanje dogovora s bankom. Ona će mu pristupiti s namjerom rješenja izvršenja obveza. No ako se s vremenom financijska situacija jamca promjeni treba utvrditi situaciju koliki je iznos otplaćenog u odnosu na vrijednost kredita.
“Nije ista situacija ako govorimo o tome da je od ukupnog kreditnog aranžmana plaćeno 20 posto ili 70. To je bitna razlika. Primjerice, vi kada otplaćujete na mjesečnoj bazi, otplaćujete dio glavnice, dio kamate, tako da tu s nekog bankarskog stajališta banka kao takva želi sjesti i vidjeti u kojima je onda ustvari omjerima otplaćeno od strane primarnog ili sekundarnog dužnika po tom kreditnom aranžmanu”, zaključio je financijski savjetnik.
Japunčić ističe da kada dolazi do sklapanja Ugovora da i dužnik i sudužnik moraju biti upućeni sa stavkama kreditnog aranžmana koji u Hrvatskoj u prosjeku imaju 10 do 15 stranica, piše dnevnik.hr.
