19.6 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Putin ponavlja Hitlerovu grešku: Kijev se ponovno pokazao kobnim za osvajačku vojsku

Putin ponavlja Hitlerovu grešku: Kijev se ponovno pokazao kobnim za osvajačku vojsku

Dok Vladimir Putin navodno sjedi u Kremlju i kontemplira nad svojim neuspjehom da u par dana zauzme Kijev, zapadni kreatori politika i analitičari pitaju se shvaća li zapravo ruski predsjednik ono što se događa 800 kilometara jugozapadno od Moskve.

Čovjek opsjednut poviješću, piše The Telegraph, mogao bi ubrzo shvatiti kako se doveo u poziciju koja nije toliko različita od jednog drugog megalomana, Adolfa Hitlera.

Zapadni dužnosnici vjeruju da ruski predsjednik od svojih generala ne dobiva iskrenu ocjenu situacije na terenu. Istodobno, nisu posve sigurni tko zapravo vuče konce u Moskvi.

Moguće je da šačica generala zapravo vodi rat iz Moskve, ali i da sve odluke donosi isključivo Putin – zahtijevajući nemoguće, a lišen kvalitetnih informacija. Umjesto da stoji na vrhu piramide zapovijedanja, Putin je možda jedini čovjek s ovlastima za upravljanje ratom, a opet, u isto vrijeme, najmanje informiran ili kvalificiran. Ako je tako i ako bivši agent KGB-a doista od svoga osoblja zahtijeva nemoguće, onda ponavlja greške najgoreg despota 20. stoljeća.

Ovo nije prvi puta da se Kijev našao u središtu svjetskih zbivanja. Godine 1941. Hitler i Josif Staljin sukobili su se oko glavnog grada Ukrajine. Godinama nakon završetka Drugog svjetskog rata mnogi preživjeli njemački časnici vjerovali su da je Hitler ključnu pogrešku zapravo napravio u jesen 1941.

Kada je Wehrmacht ušao u Ukrajinu u sklopu operacije Barbarossa, oko Kijeva su se formirale ogromne sovjetske snage koje su s boka prijetile njemačkoj vojsci usmjerenoj prema Moskvi.

U isto vrijeme, objašnjava Sir Richard J Evans, povjesničar koji je istraživao nacističku Njemačku, Hitler je bio opsjednut idejom da dođe do ukrajinskih zaliha hrane kako bi izgladnio Slavene i osigurao da ne dođe do kolapsa domaćeg fronta izazvanog glađu, kao u Prvom svjetskom ratu.

Njegovi su generali, međutim, očajnički željeli stići u Moskvu što je prije moguće, dakle prije početka strašne ruske zime, vjerujući da će to ubrzati pad SSSR-a. Ipak, kada je Walther von Brauchitsch, zapovjednik njemačke vojske, predložio da bi fokus trebao biti sovjetski glavni grad, Hitler mu je rekao da “samo okoštali mozgovi mogu smisliti takvu ideju”. Hitler je zatim podijelio svoje snage i poslao jedan dio njih na jug u Kijev, a drugi prema Moskvi.

Njegov glavni stožer poslušao je naredbu, ali su ostali skeptični. Prema vojnom povjesničaru Davidu Glantzu, načelnik stožera vrhovnog zapovjedništva njemačke vojske Franz Halder gorko se žalio nakon rata kako su Hitlerovi planovi “utopijski i neprihvatljivi”.

Na prvi pogled pokazalo se da je Hitler bio u pravu. Bitka za Kijev rezultirala je najvećim opkoljavanjem neprijateljskih snaga ikada viđenim, a Nijemci su pritom zarobili više od 450.000 sovjetskih vojnika. Ipak, tjednima kasnije, kada su njemačke snage stigle do predgrađa Moskve, Hitlerovi generali postali su sigurni kako je sve bila pogreška. Na Moskvu nije krenulo dovoljno vojnika, a još su k tome bile bez potrebne opreme. Hitler je podcijenio Sovjete.

– Na periferiji Moskve, Crvena armija je zaustavila njemačko napredovanje i otjerala ih natrag. Vojnici Wehrmachta, u ljetnoj odjeći, strašno su patili. Njemački generali su u međuvremenu “doživljavali srčane udare i razbolijevali se. Bila je to za Nijemce katastrofalna situacija”, kazao je Sir Richard J Evans.

Oko 650 kilometara zapadno od fronta u istočnoj Poljskoj, “Führer” je poput Putina u veljači ove godine očekivao da će neprijatelj brzo pasti pred mehaniziranim napadom. Kad se pokazalo da nije tako, posmjenjivao je najviše vojne dužnosnike i preuzeo osobno kontrolu.

– Kako je rat trajao i katastrofe su se gomilale, Hitler je postajao sve nepredvidljiviji i drskiji. On je zapravo bio užasan vojni strateg. Mislio je da kad stvari idu dobro, treba napadati što je više moguće, a ako krene po zlu jednostavno se odupireš do posljednjeg čovjeka ili braniš sve, do zadnjeg centimetra – dodao je Evans.

Ruska vojna modernizacija se pokazala šupljom i opterećenom korupcijom, dok su oružane snage ostale vezane za taktiku iz sovjetskog doba gdje se naređenja s vrha izvršavaju doslovno, bez imalo inicijative ili povratnih informacija sa samog terena. Putinov način upravljanja vojskom samo potencira te nedostatke, zaključuje The Telegraph, prenosi Jutarnji list.

Najnovije

Još iz rubrike