28.1 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Zdravko Marić: Za cijene goriva imamo još mjera, nadam se da nećemo...

Zdravko Marić: Za cijene goriva imamo još mjera, nadam se da nećemo doći do par-nepar vožnje. Recesija? Ne očekujemo je‘

‘Nakon covida, u manje od 2 godine smo dosegli predrecesijsku razinu, u prijašnjoj krizi nam je trebalo 11 godina‘

Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u programu RTL televizije te govorio o tome hoće li nam nakon antiinflacijskih mjera biti potrebne i dodatne mjere s obzirom na krize koje su nas pogađale, od covid krize, inflacije, pa do ratne krize.

“U zadnje dvije godine se sve dogodilo, strah me pomisliti što nas još može očekivati”, kazao je.

Protuinflacijski paket koji sutra stupa na snagu donesen je prije napada na Ukrajinu. Ministar je komentirao hoće li nam trebati antiratni paket, piše jutarnji.hr.

“Plin ispod 20 posto poskupljenje, bez vladinih mjera to bi bilo gotovo 80 posto. Slična je situacija s električnom energijom. Intencija je bila da ciljamo na emergente, ali i na hranu”, kazao je.

Komentirao je hoće li niži PDV na hranu ublažiti porast cijena.

“To nikad nije garancija. Okolnosti su takve da se stvara pozitivna klima i konkurencija na tržištu koja bi trebala uzrokovati to da PDV bude pretočen u ublažavanje porasta i snižavanje cijena”, kazao je.

Govoreći o crnim listama, kazao je da je prije nekoliko dana imao sastanak s 10 najvećih maloprodajnih lanaca.

“Da se nije dogodila inflacija, rat, ova mjera snižavanja PDV-a bila je namijenjena za naš ulazak i uvođenje eura, da se da vladin poticaj na ono što su građani okarakterizirali kao glavni negativni efekt uvođenja eura, zaokruživanja cijena, pa da damo poticaj da to toga ne dođe. Bili smo to primorani aktivirati ranije, održao sam taj sastanak, mislim da su neki krenuli u snižavanja i prije snižavanja PDV-a i nadam se da će se toga držati”, kazao je.

Kazao je i da smanjenje osobne potrošnje nije dobro.

“Proteklih dana pratimo broj fiskalizacije, tu ne vidimo poremećaja. Ova opća inflacija ima efekt na ukupnu vrijednost fiskaliziranih računa, ali ne vidimo značajnijih negativnih poremećaja. Građani sigurno s oprezom gledaju na događanja što se tiče ratnih zbivanja, ali mislim da se racionalno ponašamo svi skupa. Kao ministar meni je drago da se troši, ali nema bez potrošnje investicija, produbljivat ćemo krizu”, kazao je.

Osvrnuo se i na gomilanje zaliha.

“To je psihološki efekt i mislim da su bile dobre poruke čelnika maloprodajnih lanaca i da mi kao vladini dužnosnici šaljemo argumentirane poruke. Nema potrebe za paničnim reakcijama. Distribucijski lanci i sve što je vezano uz njih je u dobrom stanju. Pod dojmom smo negativnih zbivanja, ali ne vidimo razloga za panične reakcije”, kazao je.

Kazao je i da osobno nije bio svjestan redova pred mjenjačnicama.

“Mislim da je to više vezano uz proces uvođenja eura. O tome ćemo u idućih 9 mjeseci puno pričati. Ako nešto gotovine ostane u kunama, imat ćete dovoljno vremena promijeniti bez naknade u komercijalnim bankama, FINA-i, pošti i bez ograničenja u HNB-u. Ako nešto ostane u jastučnici, neće biti problema”, kazao je.

Komentirao je i rusku najavu o plaćanju energenata u rubljoma.

“Došle su nešto malo umirujuće vijesti iz zapadnoeuropskih zemalja, poglavito Njemačke. Bila je to rasprava na razini Europskog vijeća, nešto što treba uzeti ozbiljno, ali mislim da će se naći određeno rješenje. Svatko poseže za mjerama koje smatra da treba napraviti”, kazao je.

Osvrnuo se i na poslovanje hrvatskih tvrtki s Rusijom te na stanje Đure Đakovića TEP.

“Đuro Đaković TEP, mislim da smo situaciju pozitivno riješili. Kompanija ima svoje izazove, ima dobar menadžment, to je dobra kompanija koja posluje s područjem EU. Bilo je bitno da tu konkretnu kompaniju odvojimo njihovo svakodnevno poslovanje od problematike vlasništva, njihovog vlasnika koji je na listi sankcija, jedan od ruskih oligarha. Mislim da kompanija kao takva ima perspektivu jer radi najvećim dijelom s EU”, kazao je.

Na pitanje kada se prodaje ruski udio u Fortenovi, kazao je da nema detaljne informacije.

Govoreći o cijenama goriva, Marić je kazao da je prvi dio mjera bio ograničenje cijena, a kada su vidjeli da su one otišle visoko da bi se mogla uzrokovati prekide u opskrbi, odlučili su se za ograničavanje marže, snižavanje trošarina i ukidanje naknade za bioenergent.

“Postoji još nešto prostora, moramo biti spremni na scenarije. Pratili smo izvješća OPEC-a, oni su obznanili da će povećati proizvodnju što je umirilo cijenu, ali proteklih nekoliko dana se dogodilo blago povećanje cijena. Uvoznik smo, nismo proizvođač nafte, ali imamo nekakvih mjera”, kazao je.

“Nikome nije drago povećanje cijena, ali moramo osigurati da ima sigurna opskrba. Mislim da u ovim trenucima možemo biti mirni, ali kako će se razvijati situacija, to ćemo vidjeti. Dizel, s tim je specifična situacija. Ne mogu si objasniti zašto su cijene dizela više od cijene benzina”, kazao je.

Kazao je i da se nada da do par-nepar vožnje neće doći.

“Bio je pritisak smanjite trošarine, rekli smo nećemo s tom mjerom, nećemo sve ispucati nego ćemo gledati kako se situacija bude razvijala”, kazao je.

Komentirao je i zašto je nabava robnih zaliha bila označena tajnom.

“To je uvijek tajno. Hrvatska je ozbiljna zemlja, to je u zoni takve vrsta tajne jer govorimo i o nacionalnim interesima ali sve je transparentno. Tko treba znati detalje, zna”, kazao je.

Govorio je i o novim poskupljenjima cijena hrane, metala, automobila.

“Dugo smo razgovarali o nedostatku čipova, sada su specifične sirovine vezane uz pojedine komponente i imamo prelijevajuće efekte. Žitarice, podaci o tome da Rusija i Ukrajina zajedno izvoze 70 posto suncokretovog ulja, pšenice, to su velike brojke i to treba uzeti u obzir. Ima reperkusija na sve zemlje. Važno je da Hrvatska prepozna, mislim da smo prepoznali, da treba jačati domaće proizvodne kapacitete, poljoprivredu ali i sve lance”, kazao je.

Komentirajući da smo samodostatni po pitanju žitarica, Marić je kazao da kad dođu krizne okolnosti da se tu treba pokazati najbolje.

“U zadnje dvije godine cijelo vrijeme smo u kriznim okolnostima i važne su reakcije vlade. Ako ne budemo djelovali sinergijski neće biti dobro i građani i poduzetnici i vlada”, kazao je.

Kazao je i da smo imali visoku stopu rasta BDP-a.

“Ažurirat ćemo projekcije, rast će biti niži od originalno predviđenih jer ćemo ostaviti rezervu jer ne možemo procijeniti koliko dugo će ići kriza”, kazao je.

Komentirao je i hoće li porezna naplaćivati 2 milijuna kuna vlasnicima koji Ukrajincima besplatno daju stan.

“Probat ću biti maksimalno koncentriran da objasnim sve. Ništa se novo nije dogodilo u smislu poreznih propisa. Porezna uprava je dužna i obvezna utvrditi sve činjenice kod oporezivanja bilo kojeg oblika pa tako nekretnine i imovine. Ako utvrdi da se ne radi o iznajmljivanju nekretnine s ciljem stjecanja dohotka nego samo udomljavanja ljudi koji su raseljeni iz Ukrajine, nema porezne obveze i porezna uprava će se tako ponašati. Vlada je donijela odluku da će subvencionirati građane koji iznajme ili udome nekog iz Ukrajine, ako država plaća najmodavcu onda jedan dio toga se mora izdvojiti kao porez. Od 1500 kuna odvojite režije, 500 kuna na 1000 kuna to je 87 kuna poreza mjesečno. Isti princip je vrijedio i što se tiče ‘naših’ izbjeglica, ljudi koji su stradali u potresu”, kazao je Marić.

Kazao je i da se recesija ne očekuje.

“Hrvatska je u COVID krizi napravila sjajnu stvar, u manje od 2 godine smo dosegli predrecesijsku razinu, u prijašnjoj krizi nam je trebalo 11 godina”, kazao je Marić za RTL, piše jutarnji.hr.

Najnovije

Još iz rubrike